Mediteranska dijeta ne smanjuje šanse za razvoj demencije, ukazuje 20-godišnja švedska studija.
Prethodne studije o potencijalnim kognitivnim prednostima takozvane mediteranske dijete – široko definisane kao ishrana bogata povrćem, mahunarkama, voćem, ribom i nezasićenim mastima, kao što je maslinovo ulje, i malo mlečnih proizvoda, crvenog mesa i zasićenih masti – pokazale su mešovite rezultate, prema Nacionalnom institutu za starenje (NIA) Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH).
„Nismo pronašli nikakvu vezu između konvencionalnih navika u ishrani ili pridržavanja mediteranskog načinu ishrane i naknadne incidencije demencije“, rekla je prva autorka dr Izabel Glans, članica jedinice za istraživanje kliničkog pamćenja na Univerzitetu Lund u Švedskoj, za Live Science.
Ovi nalazi, koji su u skladu sa onima pronađenim u prethodnim studijama, objavljeni su ovog meseca u časopisu Neurology.
Međutim, slično mnogim prethodnim studijama, istraživanje se oslanjalo na podatke o ishrani učesnika koji su sami prijavili, koji možda nisu u potpunosti tačni i mogu donekle da iskrive interpretaciju rezultata.
Uticaj ishrane na demenciju
Fiziolog Ensel Kiz i njegova supruga biohemičarka Margaret Kiz, istraživali su vezu između ishrane muškaraca i rizika od srčanog i moždanog udara.
Istraživanje je ukazalo da dijete sa malo zasićenih masti štite od kardiovaskularnih bolesti, a Ansel i Margaret su crpili inspiraciju iz grčke, italijanske i drugih mediteranskih kuhinja da napišu svoje popularne knjige o ishrani, navodi The Conversation.
U teoriji, čuvajući od kardiovaskularnih bolesti, mediteranska dijeta bi mogla indirektno da smanji rizik od demencije, navodi NIA.
To je zato što nakupljanje plaka u arterijama (ateroskleroza), moždani udar, visok krvni pritisak, visok šećer u krvi i dijabetes mogu da povećaju rizik od demencije, a zdrava ishrana može da pomogne u smanjenju rizika od ovih stanja.
Švedska studija ne poništava u potpunosti ovu ideju, ali ukazuje na to da sama ishrana nema značajan uticaj na tok kognitivnih funkcija u kasnijem životu.
„Ishrana kao pojedinačni faktor možda neće imati dovoljno jak uticaj, ali je veća verovatnoća da će se smatrati jednim od faktora, koji, udruženi, mogu da utiču na tok kognitivnih funkcija“, smatra dr Nils Peters, specijalista neurologije u Centru za moždani udar Klinike Hirslanden u Cirihu koji je sa Benedetom Nakmijas, vanrednim profesorom neurologije na Univerzitetu u Firenci o tome pisao u časopisu „Neurology“.
Drugi pomenuti faktori uključuju redovno vežbanje, izbegavanje pušenja, umereno konzumiranje alkohola i držanje krvnog pritiska pod kontrolom.
Konkretno, dokazi ukazuju da redovna fizička aktivnost i redovna kontrola krvnog pritiska štite od kognitivnog pada i da su ovi faktori verovatno uticajniji od ishrane, navodi NIA.
Novo istraživanje uključivalo je podatke od oko 28.000 ljudi koji su učestvovali u Malme dijeti i studiji o kanceru, studiji koja je pokrenuta u švedskom gradu Malmeu 1990-ih.
Na početku studije, učesnici su u proseku imali 58 godina. U to vreme davali su podatke o ishrani u vidu jednonedeljnog dnevnika ishrane, popunjavali su detaljan upitnik o učestalosti i količini u kojoj su konzumirali različite namirnic i davali intervju o njihovim prehrambenim navikama.
Na osnovu ovih informacija, istraživački tim je „bodovao“ svakog učesnika koliko se striktno pridržava standardnih švedskih preporuka o ishrani ili specifične verzije mediteranske dijete.
Tokom narednih 20 godina, 1.943 osobe, ili 6,9 odsto učesnika, su dobile dijagnozu nekog oblika demencije. Ove dijagnoze su uključivale dva najčešća oblika demencije: demenciju povezanu sa Alchajmerovom bolešću (AD) i vaskularnu demenciju, koja nastaje zbog lošeg dotoka krvi u mozak.
Učesnici koji su se držali konvencionalne dijete ili mediteranske dijete nisu imali nižu incidencu bilo koje vrste demencije od učesnika koji se nisu dobro pridržavali, otkrili su istraživači. Takođe nisu pronašli vezu između ishrane i specifičnog markera Alchajmerove bolesti, koju su testirali kod oko 740 učesnika sa kognitivnim padom.
Sve u svemu, studija „ne ukazuje na specifičan efekat ishrane na tok kognitivnih funkcija“, napisali su Peters i Nakmijas. Ali, kao i slične studije sprovedene u prošlosti, rad ima svoja ograničenja, primetili su.
Na primer, osnovne informacije o ishrani prikupljene od svakog učesnika možda neće odražavati kako se njihova ishrana menjala tokom vremena. Štaviše, učesnici studije su možda donekle pogrešno prijavili svoje prave prehrambene navike.
Najbolji način da se testira dugoročni efekat mediteranske ishrane na kogniciju bio bi da se sprovede dugotrajno randomizovano kontrolisano ispitivanje.
U takvom ispitivanju, od grupa učesnika bi se tražilo da prate određene planove ishrane, ili čak da im daju svu hranu, tokom dužeg vremenskog perioda i tokom celog perioda bi bili praćeni zbog znakova demencije.
„Međutim, verovatno nije izvodljivo osmisliti 20-godišnje randomizovano kontrolisano ispitivanje sa strogim prehrambenim navikama kojih se treba pridržavati“, napisali su autori studije.
Za sada, dostupni dokazi ukazuju na to da mediteranska dijeta nije „srebrni metak“ za prevenciju demencije, piše Live Science.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi ko će ostaviti komentar!