Osobe otporne na kovid bi mogle da pomognu u razvoju boljih vakcina

Zdravlje 11. nov 202108:44 > 08:47 2 komentara
Foto: Shutterstock

Razumevanje kako se neki ljudi prirodno opiru infekciji kovidom, uprkos tome što su očigledno bili izloženi virusu, moglo bi da dovede do boljih vakcina, kažu istraživači.

Tim na Londonskog univerzitetskog koledža rekao je da su neki ljudi imali određeni stepen imuniteta na kovid-19 i pre nego što je pandemija počela.

Povezane vesti

Ovo je verovatno došlo od toga što je telo naučilo kako da se bori protiv virusa koji su povezani sa virusom koji je zahvatio svet, piše BBC.

Nadogradnja vakcina radi kopiranja ove zaštite mogla bi da učini vakcine još efikasnijim, rekao je tim.

Naučnici su pažljivo pratili bolničko osoblje tokom prvog talasa pandemije – uključujući redovno uzimanje uzoraka krvi.

Uprkos tome što su bili u okruženju visokog rizika, nisu svi u studiji oboleli od kovida. Rezultati, objavljeni u časopisu „Nature“, pokazali su da su neki ljudi samo uspeli da izbegnu virus.

Ali otprilike jedan od 10 imao je znake izloženosti, ali nikada nije imao simptome, nikada nije bio pozitivan i nikada nije razvio antitela za borbu protiv kovida u krvi.

Deo njihovog imunog sistema uspeo je da se uhvati u koštac sa virusom pre nego što je uspeo da se uhvati sa onim što je poznato kao „abortivna infekcija“.

Uzorci krvi su pokazali da ovi ljudi već imaju, kao i pre pandemije, zaštitne T-ćelije, koje prepoznaju i ubijaju ćelije zaražene kovidom.

Dr Leo Svedling, jedan od istraživača, rekao je da je njihov imuni sistem već „spreman“ da se bori protiv nove bolesti.

Ove T-ćelije su bile u stanju da uoče drugačiji deo virusa od onoga koji većina trenutnih vakcina obučava imuni sistem da pronađe.

Vakcine su u velikoj meri usmerene na šiljasti protein, koji pokriva spoljašnju površinu kovid virusa. Međutim, ove retke T-ćelije su uspele da pogledaju unutar virusa i pronađu proteine koji su neophodni da bi se on replikovao.

„Zdravstveni radnici koji su bili u stanju da kontrolišu virus pre nego što je bio detektovan imali su veće šanse da imaju ove T-ćelije“, dodao je dr Svedling.

Ovi unutrašnji proteini su veoma slični u svim srodnim vrstama koronavirusa, uključujući i one koje su široko rasprostranjene i izazivaju simptome obične prehlade.

To znači da bi ciljanje ovih proteina vakcinom moglo pružiti određenu zaštitu od svih koronavirusa i novih varijanti kovida.

Tim je rekao da trenutne vakcine rade odličan posao u sprečavanju ljudi da se ozbiljno razbole, ali nisu bile tako dobre u sprečavanju zaraze koronavirusom.

„Ono čemu se nadamo, uključivanjem ovih T-ćelija, je da bi mogle da budu u stanju da zaštite od infekcije, kao i  od bolesti, i nadamo se da će biti bolje u prepoznavanju novih varijanti koje se pojavljuju.“

Iako će skoro svi biti zaraženi ovim virusom, neće svi razviti pravu vrstu zaštitnih T-ćelija. Možda su zdravstveni radnici svojim radom redovnije izloženi virusima i zato su neki od njih imali zaštitu.

Dr Aleksander Edvards, rekao je da bi uvidi iz ove studije mogli da budu važni u dizajniranju različitih vrsta vakcina.

„Nadajmo se da će ova studija dovesti do daljeg napretka u razvoju vakcina, jer su nam potrebne sve vrste vakcina koje možemo da dobijemo“, rekao je dr Edvards.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare