Obećavajući krvni test koji istovremeno otkriva više tipova karcinoma

Shutterstock

Rano otkrivanje karcinoma može da bude spasonosno. Zbog toga lekari preporučuju redovne preglede za nekoliko uobičajenih tipova karcinoma, koristeći različite metode.

Pa tako je kolonoskopija skrining na kancer debelog creva, dok se mamograf koristi za otkrivanje karcinoma dojke.

Povezane vesti

Iako je važno, obavljanje svih ovih testova može biti logistički izazovno, skupo, a ponekad i neprijatno za pacijente. Ali šta ako bi jedan test krvi mogao da otkrije najčešće tipove karcinoma odjednom?

U pitanju je obećavajući test za rano otkrivanje multikancera, ili MCED.

„Verujem da će MCED testovi verovatno transformisati skrining karcinoma u bliskoj budućnosti, posebno ako dobiju snažnu federalnu podršku kako bi omogućili brze inovacije, rekao je Kolin Pričard, profesor laboratorijske medicine i patologije na  Medicinskom fakultetu Univerziteta u Vašingtonu.

Kako funkcionišu MCED testovi?

Sve ćelije u telu, uključujući tumorske ćelije, izbacuju DNK u krvotok kada umru. MCED testovi traže količine DNK tumora u tragovima u krvotoku. Ova DNK, koja cirkuliše „bez ćelija“, sadrži informacije o tome iz koje vrste tkiva potiče i da li je normalna ili kancerogena.

Testiranje za traženje cirkulišuće DNK tumora u krvi nije novo. Ono se već široko koriste za pacijente sa kancerom u uznapredovalom stadijumu.

Lekari koriste ove testove krvi da traže mutacije u DNK tumora koje pomažu u vođenju lečenja. Pošto pacijenti sa kancerom u kasnoj fazi imaju tendenciju da imaju veliku količinu DNK tumora koja cirkuliše u krvi, relativno je lako otkriti prisustvo ovih genetskih promena.

MCED testovi se razlikuju od postojećih jer pokušavaju da otkriju karcinom u ranoj fazi, kada još nema toliko tumorskih ćelija. Otkrivanje ovih ćelija karcinoma može da bude izazov u ​​ranoj fazi, jer ćelije koje nisu kancerogene takođe izbacuju DNK u krvotok.

Pošto većina cirkulišuće DNK u krvotoku potiče od ćelija koje nisu kancerogene, otkrivanje prisustva nekoliko molekula DNK kancera je kao pronalaženje igle u plastu sena.

Stvari čini još težim to što krvne ćelije prirodno odbacuju abnormalnu DNK sa starenjem, a ovi mogu da budu zbunjeni sa cirkulišućom DNK kancera. Ovaj fenomen, poznat kao klonska hematopoeza, zbunio je rane pokušaje razvoja MCED testova, sa previše lažno pozitivnih rezultata.

Na sreću, noviji testovi su u stanju da izbegnu smetnje krvnih zrnaca fokusirajući se na tip „molekularnog barkoda“ ugrađenog u DNK raka koji identifikuje tkivo iz kojeg potiče. Ovi bar kodovi su rezultat metilacije DNK, prirodno postojećih modifikacija površine DNK koje se razlikuju za svaku vrstu tkiva u telu.

Na primer, tkivo pluća ima drugačiji obrazac metilacije DNK od tkiva dojke. Ćelije kancera imaju abnormalne obrasce metilacije DNK koji su u korelaciji sa tipom kancera. Katalogizacijom različitih obrazaca metilacije DNK, MCED testovi mogu da se fokusiraju na delove DNK koji razlikuju kancerogeno i normalno tkivo i precizno odrede mesto porekla kancera.

Opcije testiranja

Trenutno je nekoliko MCED testova u razvoju i u kliničkim ispitivanjima. Nijedan MCED test trenutno nije odobren od strane FDA ili preporučen od strane medicinskih društava.

Tokom 2021. godine, biotehnološka kompanija „GRAIL“ pokrenula je prvi komercijalno dostupan MCED test u SAD. Njihov „Galeri“ test tvrdi da otkriva preko 50 različitih vrsta karcinoma. Najmanje dve druge američke kompanije, „Exact Sciences“ i „Freenome“, i jedna kineska kompanija, „Singlera Genomics“, imaju testove u razvoju.

Neki od ovih testova koriste različite metode otkrivanja karcinoma pored cirkulišuće DNK tumora, kao što je traženje proteina povezanih sa kancerom u krvi.

MCED testovi još uvek obično nisu pokriveni osiguranjem.“ Galeri test trenutno košta 949 dolara, a kompanija nudi plan plaćanja za ljude koji moraju da plate iz svog džepa.

Primena MCED testova

Pronalaženje načina na koji će se MCED testovi korististi na klinikama će trajati mnogo godina.

Istraživači i kliničari tek počinju da se bave pitanjima o tome ko treba da se testira, u kom uzrastu i kako treba uzeti u obzir prošlu medicinsku i porodičnu istoriju. Postavljanje smernica o tome kako će lekari dalje procenjivati pozitivne MCED rezultate je jednako važno.

Takođe postoji zabrinutost da MCED testovi mogu dovesti do preteranih dijagnoza niskorizičnih, asimptomatskih karcinoma koje je bolje ostaviti neotkrivenim, piše The Conversation.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare