Nova studija: Socijalna izolacija menja strukturu našeg mozga

Zdravlje 20. jun 202223:26 > 23:27 7 komentara
Shutterstock

Zašto smo u velikim grupama na festivalima, jubilejima i drugim javnim događajima? Naučnici smatraju da je ljudski mozak posebno evoluirao da podrži društvene interakcije. Studije su pokazale da pripadnost grupi može dovesti do poboljšanja blagostanja i većeg zadovoljstva životom.

Nažalost, mnogi ljudi su usamljeni ili društveno izolovani. Iako je ljudski mozak zaista evoluirao za društvenu interakciju, trebalo bi očekivati da će to značajno uticati na njega, piše The Conversation.

Nedavna studija, objavljena u časopisu Neurology, pokazuje da je socijalna izolacija povezana sa promenama u strukturi mozga i kognicije, mentalnom procesu sticanja znanja, čak nosi i povećan rizik od demencije kod starijih osoba.

Povezane vesti

Već postoji mnogo dokaza koji podržavaju hipotezu o društvenom mozgu. Jedna studija je mapirala regione mozga povezane sa društvenom interakcijom kod približno 7.000 ljudi.

Pokazalo se da su regioni mozga koji su dosledno uključeni u različite društvene interakcije snažno povezani sa mrežama koje podržavaju kogniciju, uključujući mrežu podrazumevanog režima (koja je aktivna kada se ne fokusiramo na spoljni svet), mrežu istaknutosti (koja nam pomaže da odaberemo na šta želimo da obratimo pažnju), subkortikalnu mrežu (uključena u pamćenje, emocije i motivaciju) i centralnu izvršnu mrežu (koja nam omogućava da regulišemo svoje emocije).

Naučnici su želeli da pažljivije pogledaju kako društvena izolacija utiče na sivu materiju, regione u spoljašnjem sloju mozga, koji se sastoje od neurona. Zbog toga su istražili podatke od skoro 500.000 ljudi iz UK Biobanke, prosečne starosti od 57 godina.

Ljudi su klasifikovani kao socijalno izolovani ako su živeli sami, imali manje socijalnih kontakata na mesečnom nivou i manje učestvovali u društvenim aktivnostima na nedeljnom nivou.

Naša studija je takođe uključila podatke neuroimaginga (MRI) od približno 32.000 ljudi. Ovo je pokazalo da socijalno izolovani ljudi imaju lošiju spoznaju, uključujući pamćenje i vreme reakcije, i manji volumen sive materije u mnogim delovima mozga.

Ove oblasti su uključivale temporalni region (koji obrađuje zvukove i pomaže kod pamćenja), frontalni režanj (koji je uključen u pažnju, planiranje i složene kognitivne zadatke) i hipokampus – ključno područje uključeno u učenje i pamćenje, koje je obično rano poremećeno kod Alchajmerove bolesti.

Takođe smo pronašli vezu između niže količine sive materije i specifičnih genetskih procesa koji su uključeni u Alchajmerovu bolest.

Bilo je praćenja učesnika i 12 godina kasnije. To je pokazalo da su oni koji su bili socijalno izolovani, ali ne i usamljeni, imali 26 odsto povećan rizik od demencije.

Osnovni procesi

Društvenu izolaciju treba detaljnije ispitati u budućim studijama kako bi se utvrdili tačni mehanizmi iza njenih dubokih efekata na naš mozak. Ali jasno je da, ako ste izolovani, možda patite od hroničnog stresa. Ovo zauzvrat ima veliki uticaj na vaš mozak, a takođe i na vaše fizičko zdravlje.

Drugi faktor može biti da ako ne koristimo određene oblasti mozga, gubimo deo njihove funkcije. Studija sa taksistima pokazala je da što su više pamtili rute i adrese, to se više povećavao volumen hipokampusa.

Moguće je da ako se redovno ne uključimo u društvene diskusije, na primer, naša upotreba jezika i drugi kognitivni procesi, kao što su pažnja i pamćenje, će se smanjiti.

Ovo može uticati na našu sposobnost da obavljamo mnoge složene kognitivne zadatke, a pamćenje i pažnja su presudni za složeno kognitivno razmišljanje uopšte.

Borba protiv usamljenosti

Znamo da se snažan skup sposobnosti razmišljanja tokom života, nazvan „kognitivna rezerva“, može izgraditi održavanjem vašeg mozga aktivnim. Dobar način da to uradite je učenje novih stvari, kao što je drugi jezici ili sviranje muzičkih instrumenata.

Pokazalo se da kognitivna rezerva poboljšava tok i težinu starenja. Na primer, može da zaštiti od brojnih bolesti ili poremećaja mentalnog zdravlja, uključujući oblike demencije, šizofrenije i depresije, posebno nakon traumatske povrede mozga.

Postoje i elementi životnog stila koji mogu da poboljšaju vašu spoznaju i blagostanje, što uključuje zdravu ishranu i vežbanje. Za Alchajmerovu bolest postoji nekoliko farmakoloških tretmana, ali njihova efikasnost treba da se poboljša i da se smanje neželjeni efekti.

Postoji nada da će u budućnosti postojati bolji tretmani za starenje i demenciju. Jedan od načina istraživanja u ovom pogledu su egzogeni ketoni – alternativni izvor energije za glukozu – koji se može unositi putem dodataka ishrani.

Ali kao što pokazuje studija, rešavanje socijalne izolacije takođe može pomoći, posebno u starosti. Zdravstveni organi bi trebalo da učine više da provere ko je izolovan i da organizuju društvene aktivnosti da im pomognu.

Kada ljudi nisu u poziciji da komuniciraju lično, tehnologija može pružiti zamenu. Međutim, ovo bi moglo više da bude primenljivijo na mlađe generacije koje su upoznate sa korišćenjem tehnologija. Ali sa obukom, to takođe može biti efikasno u smanjenju socijalne izolacije kod starijih osoba.

Društvena interakcija je izuzetno važna. Jedna studija je otkrila da je veličina naše društvene grupe zapravo povezana sa zapreminom orbitofrontalnog korteksa (uključenog u društvenu spoznaju i emocije).

Ali koliko nam prijatelja treba? Istraživači se često pozivaju na „Danbarov broj“ kako bi opisali veličinu društvenih grupa, otkrivajući da nismo u mogućnosti da održavamo više od 150 kontakata i obično upravljamo samo sa pet bliskih kontakata.

Međutim, postoje neki izveštaji koji ukazuju na nedostatak empirijskih dokaza o Danbarovom broju i da je potrebno dalje istraživanje optimalne veličine društvenih grupa.

Teško je raspravljati se sa činjenicom da su ljudi društvena bića i uživaju u povezivanju sa drugima, bez obzira na godine. Ali, kako se sve više otkriva, to je presudno i za mentalni zdravlje.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare