Zašto Keri nije pozvala hitnu? Kardiolog o simptomima infarkta i kako pomoći

Zdravlje 16. dec 202118:17 > 17. dec 2021 13:45 2 komentara

Među fanovima serije "Seks i grad" na društvenim mrežama povela se polemika zbog reakcije Keri Bredšo, koja nije pozvala Hitnu pomoć, kada je videla da je njen suprug doživeo srčani udar. To jeste serija, ali kako se u stvarnom životu postaviti u ovakvoj situaciji, za N1 govori kardiolog dr Svetislav Mališić.

Doktor kaže da je u takvim situacijama običnom čoveku veoma teško da prepozna srčani udar, odnosno infarkt srca, pri čemu dolazi do začepljenja arterije koja ishranjuje srčani mišić i dolazi so razvoja jedne teške kliničke slike, koja može da se završi čak i naprasnom srčanom smrću.

Povezane vesti

„Običnom čoveku u ovakvim situacijama ostaje da kada vidi takvog pacijenta, bude pored njega i da pozove Hitnu pomoć. To je prva i osnovna stvar“, kaže dr Mališić.

Na pitanje da li takvom pacijentu sme da se da neki lek doktor kaže da „u većini slučajeva  su to hronični bolesnici i oni već uzimaju svoju terapiju“.

„Kada se tako nešto dogodi, apsolutno ništa ne treba davati pacijentu preko toga, jer on ima svoju terapiju. Ono što je najvažnije i što je osnovna stvar da kada je čovek bez svesti, tu bi već trebalo reagovati. Ti su sekunde bitne“, objašnjava kardiolog i dodaje:

„Ono što je takođe veoma važno je da se reaguje na vreme“.

U kardiologiji, kaže dr Mališič, postoji jedno zlatno pravilo – „Vreme je miokard“.

„Onoliko koliko vremena prođe, toliko vremena je nama kardiolozima u ovim okolnostima potrebno da čoveka vratimo u normalno stanje. Kada pacijent dođe do angio sale tu je već stvar završena. Tu se pacijentu pomaže, spašava se život i on nastavlja dalje da živi kako treba“, dodaje doktor.

Koliko je masaža srca adekvatna pomoć dok ne stigne Hitna pomoć?

„To je veoma osetljiva situacija. Ukoliko je pacijent bez svesti, ako pacijent ne diše, ako pacijent nema srčanu radnju, onda u svakom slučaju treba primeniti osnovne mere reanimacije. Pre bih apelova na to da bi trebalo sprečiti da uopšte dođe do nečeg takvog, da ljudi imaju svest o tome da je prevencija najbolji lek, za sve bolesti“, kaže dr Mališić.

On dodaje da preventivni pregledi upravo služe tome da se spreči pojava naprasne srčane smrti, infarkt srca, srčane slabosti, ono što najčešće pogađa građane u Srbiji.

„Mi smo inače poznati u svetu po najvećoj smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti“, kaže doktor.

Ukoliko dođe do operacije, doktor kaže da se njome sprečava dalje propadanje srčanog mišića, koji ima posebnu vrstu cirkulacije.

„Ima u osnovi tri glavne arterije koje se granaju na svoje podgrane. U zavisnosti od toga koja je arterija zapušena, razvijaju se i različite slike infarkta srca. Ono što je važno, interventnim procedurama, plasiranjem stentova ili revaskularizacija, ugradnja baj pasa produžava se i poboljšava kvalitet života pacijenta. Takve intervencije se danas smatraju rutinskim, i pacijent se otpušta iz bolnice izlečen i oporavljen“, objašnjava kardiolog.

Simptomi srčanog udara

„Bol u grudima je osnovni simptom. da li je srčanog porekla ili ne, to određuje kardiolog određenim dijagnostičkim postupcima dolazimo do zaključka da li je to bol povezan sa srcem, infarkti bol ili je to bol neke druge etiologije“.

Kako je u pomenutoj seriji do infarkta došlo nakon treninga, doktor kaže da ljudi često prave greške.

„Ljudi počinju sa vežbanjem u teretani bez prethodnog osnovnog kardiološkog pregleda – ultarazvučnog pregleda srca“, kaže kardiolog za N1 i dodaje da je to naročito važno kada su u pitanju muške osobe srednjih godina ili starije, koje su u povećanom kardiovaskularnom riziku, pa iz neznanja sebi mogu da zagorčaju život.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare