Hitna pomoć: Povećan broj poziva kardiovaskularnih pacijenata i astmatičara

Zdravlje 15. okt 202111:51 > 14:45 5 komentara
N1

Rekordan broj poziva Hitnoj pomoći u poslednjih nekoliko dana. Osim sa simptomima kovida, broj 194 zovu i kardiovaskularni pacijenti i astmatičari.

U jednom danu bilo je čak 2.050 poziva. Od jutros upućeno je 42 poziva, od toga šest na javnom mestu i zabeležen je jedan pedijatrijski poziv, kaže za Novi dan doktorka Ivana Stefanović.

Povezane vest

„Povećan je broj i ostvarenih veza ka broju 194, povećan je broj i naših intervencija, a razlog tome je sigurno kovid. Od 292 intervencije od prethodna 24 sata 136 je kovid, skoro polovina. Dosta pacijenata vozimo i u Kruševac i u Mladenovac, bilo da je Opšta bolnica, bilo da je Selters tako da nam to uzima dosta vremena“, kaže doktorka.

Ona dodaje da je dosta intervencija bilo i kada su u pitanju hronični bolesnici, bilo da je u pitanju samostalno ispoljavanje bolesti ili udruženo sa kovidom. To, dodaje, dodatno komplikuje sliku, teža je procena pa se traži od pacijenata da zovu više puta u toku dana ili noći, kako bi se dobro procenilo njihovo stanje.

Osim kovida, javljaju se i pacijenti sa kardiovaskularnim problemima, kao i asmatičari, više nego što je uobičajeno.

„Hladno vreme svakako smeta kardiovaskularnim pacijentima. Kada dođe do pada temperature, dolazi do stiskanja krvnih sudova na periferiji našeg tela i to automatski podiže krvni pritisak. Visok krvni pritisak dovodi do neželjenog koronarnog događaja, do infarkta miokarda ili do moždanog udara, tako da imamo i dosta takvih poziva“, kaže dr Stefanović i dodaje:

„Prethodnih dana je bilo dosta kiše, a vlažno vreme nikako ne prija onima koji boluju od hronične opstruktivne bolesti pluća i astme. U tom periodu smo imali najčešće poziva ove grupe pacijenata, naročito pred jutro i naročito onih koji nisu išli na kontrole kod svojih pulmologa“.

Da bi regulisali svoja stanja i da ne bi dolazili u situaciju da se obraćaju Hitnoj pomoći, doktorka je uputila nekoliko saveta.

„Naši sugrađani najviše vole da se žale na vreme, ali vreme nije faktor rizika. Kada mi delujemo na faktore rizika, vreme nam bude više kao neprijatnost. Tako da je mnogo toga do nas, pre svega da delujemo na faktore rizika“, rekla je dr Stefanović.

Što se tiče plućnih bolesnika doktorka je objasnila šta bi oni mogli da rade kako bi sebi olakšali.

„Kada koristite više ugljenih hidrata u svojoj ishrani, to opterećuje vaša pluća zato što se oslobađa veća količina ugljen-dioksida koji mora da se izbaci napolje. Kada je vreme kišno, vlažno, trebalo bi da smanjite količinu ugljenih-hidrata u svojoj ishrani. Preporučuju se šetnje, bez obzira na težinu kliničke slike“, kaže doktorka.

Dr Stefanović je istakla da se nordijsko hodanje smatra korisnim jer pokreti ruku pri takvom hodanju dodatno povećavaju kapacitet pluća i preporučuje se kao redovna rehabilitacija plućnih bolesnika, čak i onih koji čekaju na transplantaciju pluća. Studije su pokazale da su tada transplantacije uspešnije i bolje.

Doktorka smatra da je moguće mnogo toga uraditi, bez obzira što nam sada dolazi hladnije vreme. Može da se sačeka malo topliji deo dana, da se pokriju malo usta da ne bi direktno ulazio hladan vazduh, jer to može da dovede do neprijatnih senzacija.

„Šetnja je nešto što se svakako preporučuje, jer to može da bude veoma korisno“, zaključila je dr Stefanović.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare