Raste broj bolesti koje se sa životinja prenose na ljude

Zdravlje 06. jul 202021:20 > 21:34
Shutterstock

Raste broj bolesti izazvanih virusima koji su sa životinja prešle na čoveka, a jedna od njih je i COVID-19, navodi grupa stručnjaka u svom izveštaju.

Ebola, MERS, bolest izazvana virusom zapadnog Nila i groznica riftske doline primeri su zoonotskih zaraznih bolesti, a tom trendu doprinosi uništenje životne sredine, navode UN-ova agencija za životnu sredinu (UNEP) i Međunarodni institut za istraživanja u oblasti stočarstva (ILRI).  

POVEZANE VESTI

“Iako je mnoge iznenadio COVID-19, mi koji radimo sa zoonozama, bolestima životinja, nismo.Ta pandemija bila je vrlo predvidiva“, kaže Delia Randolf, epidemiolog u oblasti veterine iz ILRI i vodeći autor izveštaja.  

Randolf je opisala „vrlo jasan trend“ otkako su 30-te godine pokazale da 75 odsto novih bolesti potiče iz divljine.   

COVID-19, na primer, najverovatnije potiče od slepih miševa, navode UNEP i ILRI.  

U izveštaju je identifikovano sedam trendova odgovornih za prevalenciju zoonoza, a među njima su povećana potražnja za životinjskim proteinom, rast intenzivne i neodržive poljoprivrede, rast korišćenja i eksploatacije područja na kojima obitavaju divlje vrste i klimatske promene.

“Nauka jasno kaže da ako nastavimo da eksploatišemo divljinu i uništavamo naše ekosisteme, tada možemo u godinama koje su pred nama da očekujemo i stalan rast tih bolesti koje sa životinja prelaze na ljude“, kaže izvršna direktorka UNEP-a Inger Andersen.

Zaštita životne sredine može da pomogne da se  zaštite ljudi od dugotrajne globalne pandemije kao što je COVID-19 jer često upravo ljudska aktivnost ruši prirodne barijere koje su nekada štitile ljude od patogena“, navodi UNEP.   

Svake godine oko dva miliona ljudi, uglavnom u državama sa niskim i srednjim primanja, umire od zanemarenih zoonoza, kaže se u izveštaju.   

Samo u poslednjih dvadeset godina, zoonotske bolesti izazvale su državne gubitke veće od 100 milijardi dolara, a tu nije uključen gubitak izazvan novim koronavirusom za koji se očekuje da će dosegnuti 9 biliona dolara u idućih nekoliko godina, kaže UN.  

Afričke zemlje, a brojne među njima uspešno su rešile zoonotske pandemije, imaju potencijal da iskoriste to iskustvo za buduće pandemije.  

“Iskustvom stečenim u epidemiji ebole i drugih novih bolesti, afričke zemlje pokazuju proaktivne načine kako se treba nositi s pandemijama“, kaže generalni direktor ILRI Džimi Smit.  

Afričke zemlje kombinuju  javno zdravlje, veterinare i stručnjake za životnu sredinu i oni zajedno rade kako bi brzo odgovorili na epidemiju zoonoza.    Drugi važni aspekti su nadzor i rano otkrivanjei samim tim i rani odgovor.   

“Ako se pandemija otkrije u samom početku, studije su to pokazale, troškovi se mogu smanjiti za 90 odsto”, kaže  Randolf.