Konzumiranje slatkih pića povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti

Zdravlje 15. maj 202009:45 > 10:05
Shutterstock

Prema novoj studiji objavljenoj ove nedelje u časopisu "American Heart Association" konzumiranje jednog ili više slatkih napitaka u toku dana povezano je sa većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

U studiji je učestvovalo 106.000 žena koje su ispunjavale upitnik o načinu ishrane. Istraživanje je uključivalo pitanja o tome koliko često su pile zaslađene napitke, uključujući gazirana pića, sportska pića i zaslađene vode sa različitim voćnim aromama.

Učesnicama, čija je prosečna starost bila 52 godine, nisu dijagnostikovane bolesti srca, moždani udar ili dijabetes. Međutim, na osnovu praćenja tokom dve decenije, mnoge od njih su počele da pokazuju znakove tih stanja.

Istraživači su zaključili da je konzumiranje jednog ili više slatkih pića dnevno bilo povezano sa gotovo 20 odsto većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, u poređenju sa ženama koje ili nisu pile slatke napitke ili su ih retko pile.

Neka pića su lošija od drugih

Oni koji su svakodnevno konzumirali voćna pića sa dodatim šećerom imali su 42 odsto veću verovatnoću da dožive kardiovaskularne bolesti u poređenju sa onima koji uopšte nisu pili slatke napitke.

Studija je definisala „voćni napitak“ kao aromatizovani voćni napitkak sa dodatim šećerom.

Američka asocijacija za srce preporučuje ženama da pokušaju da ograniče unos dodatog šećera na ne više od 100 kalorija dnevno, odnosno na 25 grama, a muškarcima ne više od 150 kalorija ili 38 grama.

Šećer utiče na sužavanje arterija

„Pretpostavljamo da šećer može na nekoliko načina da poveća rizik od kardiovaskularnih bolesti“, rekla je glavna autorka Šeril Anderson, profesor javnog zdravlja na Kalifornijskom univerzitetu u San Dijegu i dodala: 

„Povećanje nivoa glukoze i koncentracije insulina u krvi može da poveća apetit i dovede do gojaznosti –  glavnog faktora rizika za kardiovaskularne bolesti.“

Napomenula je da je preterani unos šećera povezan sa upalom, insulinskom rezistencijom i dijabetesom tipa 2. Ovi uslovi su povezani sa razvojem ateroskleroze, jer sužavanje arterija čini osnovu za većinu kardiovaskularnih bolesti.

„Ono što je ključno za ovu studiju je dug period posmatranja, to je period od 20 godina“, rekao je dr Bob Ekel, bivši predsednik Američkog udruženja za srce i profesor na Univerzitetu u Koloradu.

Takođe je pohvalio nivo generisanih detaljnih informacija o tome koliko svaka vrsta pića može da doprinese riziku tokom života. Jedino ograničenje studije je da je posmatračka i zato se ne može uspostaviti direktna veza između uzroka i posledica između slatkih pića i kardiovaskularnih bolesti.

Voda je najbolje piće

Industrija pića podržava napore potrošača da pruži opcije sa nižim sadržajem šećera i da obezbedI „jasne podatke o kalorijama unapred“, izjavio je portparol Američkog udruženja za pića (AHA).

Da bi izbegli šećerna pića, AHA kaže da bi ljudi trebali da čitaju etikete i paze na aditive kao što su saharoza, maltoza i sirup, kao i na preporučene količine, kako ne bi slučajno popili dva ili tri puta više od navedene količine.

AHA preporučuje vodu kao najbolje piće za konzumiranje tokom dana, a ako ipak želite da uzmete nešto slađe, pravljenje voćnog smutija je zdraviji način da do toga dođete, a da se pritom ne izlažete riziku.