Nepredvidivi mikrougrušci, ozbiljan problem za osobe obolele od COVID-19

Zdravlje 29. apr 202008:35 > 08:52
REUTERS/Marko Đurica

Ugrušci su iz raznih razloga česta komplikacija među bolesnicima na intenzivnom lečenju, ali njihova učestalost je veća među obolelima od koronavirusa nego što je očekivano.

„Na odeljenju bolnice u kojoj radim imam četrdesetogodišnjake sa ugrušcima u prstima, a nema nikakvog razloga za to osim virusa“, rekla je Šari Brosan, doktorka na odeljenju intenzivne nege njujorške bolnice Langone.

Doktorka je dodala da jedan od njih upravo ima velikih problema sa dotokom krvi u obe noge i u obe ruke i da će verovatno morati da obave amputaciju.

Krvni ugrušci nisu opasni samo za udove, mogu dospeti i u pluća, srce ili mozak, mogu da dovedu do smrtonosne plućne embolije i do srčanih i moždanih udara.

U nedavnoj studiji nizozemskih naučnika otkriveno je da je 31 od 184 pacijenta uključena u istraživanje imao komplikacije sa ugrušcima, što je “ veoma visok procenat“. 

Na sreću, potreba za amputacijama ipak je ređa. 

Zašto se zapravo događa? 

Benud Bikdeli, lekar u njujorškoj Prezbiterijanskoj bolnici, okupio je međunarodni tim stručnjaka da bi proučili problem. Njihova otkrića objavljena su u časopisu „Journal of The American College of Cardiology“.

Zaključili su da je rizik od pojave ugrušaka toliko visok da bi pacijenti oboleli od COVID -19 „trebali preventivno da dobijajui lekove za razređivanje krvi“. 

POVEZANE VESTI

Postoji nekoliko mogućih razloga koji ih prouzrokuju. Pacijenti sa težim oblikom COVID-19 često od ranije pate od neke bolesti, poput bolesti srca ili pluća. One su same po sebi povezane sa većim rizikom od razvoja tromboze. 

I boravak na odeljenju intenzivne nege povećava rizik jer pacijenti koji su tamo, dugo nepomično leže, što pogoduje razvoju ugrušaka. 

COVID-19  je povezan i sa neuobičajenom reakcijom imunološkog sistema koja se naziva „citokinskom olujom“, a neka istraživanju upućuju na to da je i taj fenomen povezan sa višom stopom stvaranja trombova. 

Moguće je i da na zgrušavanje utiče nešto povezano sa samim koronavirusom, što su lekari primetilii ranije kod nekih drugih virusnih oboljenja. 

Stručni rad objavljen proše nedelje u stručnom časopisu „Lancet“,  pokazao je da virus može nastaniti epitel, tkivo koje oblaže organe i krvne sudove, što teorijski gledano, može da utiče na proces zgrušavanja. 

Mikrougrušci

Antikoagulansi kod nekih pacijenata nisu efikasni jer su ugrušci premali, objasnila je Brosan. 

„Mikrougrušaka je puno i ne znamo gde se tačno nalaze.“ Obdukcije su pokazale da su pluća nekih pacijenata imala na stotine mikrougrušaka.

Sesilija Mirant-Bord, doktorka na odeljenju za intenzivnu negu bolnice za vojne veterane na Menhetnu kaže da pluća puna mikrougrušaka objašnjavaju zbog čega respiratori nisu bili od velike pomoći kod jednog dela pacijenata. 

Na početku pandemije lekari su te pacijente lečili prema protokolu za akutni respiratorni distres sindrom. 

Razlog neefikasnosti respiratora u nekim slučajevima „nisu bila pluća puna vode, već mikrougrušci koji su blokirali cirkulaciju“ pa je krv napuštala pluća sa manje kiseonika nego što je to uobičajeno.  

Prošlo je pet meseci otkako se virus pojavio u Vuhanu, a lekari o njemu svakoga dana saznaju više.

„Virusi su sami po sebi nepredvidivi, tu nema mesta iznenađenjima“,zaključila je dr Brosan.