Širom sveta naučnici rade na vakcini protiv korone, rezultata još nema

N1

U više od 40 laboratorija, naučnici širom sveta pokušavaju da dođu do vakcine protiv Covida-19. Velika Britanija i Nemačka najavljuju da od sutra počinje testiranje eksperimentalne vakcine na ljudima. U SAD su eksperimenti na dobrovoljcima počeli još prošle nedelje. Ipak, i pored nekih optimističnih najava - da će masovno vakcinisanje moći da počne krajem leta, većina eksperata smatra da smo od efikasne zaštite od koronavirusa udaljani još bar godinu dana.

Svet se protiv pandemije COVID-19 bori drastičnim merama socijalnog distanciranja, dizanjem kapaciteta nacionalnih zdravstvenih sistema, potragom za efikasnim lekovima i razvojem vakcine.

„Dugoročno gledano, najbolji način da se porazi koronavirusa je vakcina. Ali tu je nauka još nesigurna. Ali ja sam siguran da ćemo, uz sve što imamo razviti vakcinu. Velika Britanija je na predvodnik globalnih napora. Uložili smo više novca nego bilo koja druga država u pronalaženje vakcine“, rekao je Met Hankok, britanski ministar zdravlja.

Za to istraživanje izdvojeno je 20 miliona funti. Testiranja vakcine na ljudima počeće u četvrtak, a ministar Hankok je dodao da vakcina koju, su razvili naučnici sa univerziteta Oksford, ima 80 odsto šansi za uspeh. Britanija je ranije najavila da je već počela proizvodnja milion doza eksperimentalne vekcine protiv KOVIDA 19 i da će prve količine biti spremne do kraja avgusta.

I nemački Paul Erlih Institut je saopštio da je odobreno prvo testiranje vakcine protiv koronavirusa na ljudima.

„Mogu da najavim da ćemo uskoro imati prvu kliničku studiju vakcine u Nemačkoj. Verujem da ćemo u toku godine imati više kliničkih studija o dve vakcine, koje razvijamo“, ocenio je dr Klaus Čičutek.

I pre nego što je stvorena vakcina za virus korona izaziva kontroverze: hoće li biti efikasna, kakve su moguće nus pojave, da li će biti obavezna. Svetski pokret antivaksera je marketinški vrlo jak.

„Kao svetska zdravstvena organizacija, mi smo vrlo dobri u vakcinisanju dece, ali kod odraslih je to nešto drugo. Zapravo, vidimo dosta problema s prihvatanjem vakcine. Dakle kad gledam put razvoja vakcine, mi smo sada fokusirani na njeno pravljenje, ali upotreba bilo kog proizvoda za javno zdravlje mora da podrazumeva sigurnost i efikasnost“, napomenuo je predsednik SZO Tedros Adhanom Gebrejesus.

Naučnici su otkrili više od 80 proteina u koronavirusa. Vakcina ima zadatak da razori neki od tih proteina i tako eliminiše uzročnika bolesti. Zato su istraživanja diversifikovana.

U igri je i pitanje koliko bi masovna proizvodnja vakcine mogla da košta i da li su za njen transport neophodne niske temperature. Lovce na milijarde profita mogla bi da obeshrabri ideja SZO da bi vakcina protiv COVID-19 trebalo da bude intelektualna svojima celog čovečanstva.

Sve informacije o koronavirusu možete pročitati u Blogu uživo i na stranici Koronavirus.