Epidemiolog Đurić: Izostao globalni odgovor na pandemiju

Zdravlje 22. apr 202010:21 > 10:23
N1

Epidemiolog i trenutni rukovodilac na projektu pomoći Evropske unije u Ukrajini dr Predrag Đurić ocenio je u Novom danu da je "izostao globalni odgovor na pandemiju". Smatra da svaka zemlja mora imati scenario, "kad već nemamo globalni odgovor". "Od toga da će proći sam od sebe, do toga da će možda biti stalno prisutan, to se zove spremnost", kaže on.

Govoreći o ublažavanju mera, rekao je da je „prva stvar koju treba uzeti u razmatranje da ne postoje iskustva sa ovakvom vrstom pandemije i ovakvom bolešću“.

„Ne postoje tačni i precizni kriterijumi, i Srbija i sve ostale zemlje uče od ove epidemije. Verujem da se stručnjaci trude da pronađu najbolji balans između epidemiološkog rizika i vraćanja u neki normalan način života. Ne bih rekao da postoji tačno definisana tačka od koje se može reći sad ulazimo u relaksaciju ili ne“, kaže Đurić.

POVEZANE VESTI

Objasnio je da se termin karantin odnosi na zdrave ljude, a izolacija na one koji imaju infekciju ili oboljenje.

„To su dve stručne mere koje se sprovode uspešno decenijama, čak vekovima. Nema razloga da se karantin i izolacija kao efikasne mere dovode u pitanje. Međutim, ono što je novo u ovoj situaciji je intenzitet kojim se te mere sprovode, odnosno broj ljudi koji se stavlja u karantin ili izolaciju“, kaže on.

Prema njegovim rečima, „izostao je globalni odgovor na pandemiju, globalna strategija kojom bi se upravljale sve zemlje“.

„Pođimo od Kine, nemamo potpunu sliku samog procesa epidemije, na koji način je nastala, kako se širila, koji broj ljudi je bio inficiiran i oboleo. Ovaj virus karakteriše veliki broj ljudi koji se inficiraju, a nemaju nikakvih simptoma. Različite zemlje različito vode evidenciju o preminulima“, kaže on.

Istakao je da mora proteći određeno vreme kada će se „proceniti delotvornost mera, proveriti podaci kojima raspolažemo i poboljšati se njihov kvalitet“.

„Bilo bi nezahvalno reći već danas ‘švedski pristup je bio idealan, ili kineski ili nemački. Samo možemo da pratimo koji su trenutni efekti takvih mera i da kažemo ‘izgleda da je pristup ovaj ili onaj doveo do manjeg broja preminulih ili manjeg narušavanja života“, smatra.

Ističe da je problem u zemljama gde broj teško obolelih premašuje kapacitete u zdravstvenim ustanovama.

Kako je rekao, u svetu se uključuju univerziteti ili naučno istraživačke ustanove u odgovor na pandemiju.

„Za razliku od zdravstvenih radnika koji su na prvoj liniji, određeni naučni radnici prave projekcije ili modele, koja su moguća scenarija, to je možda nešto što izostaje u našoj zemlji i nekim drugim, da se prave scenarija. Neka od njih ukazuju da pandemija verovatno neće proći za mesec, dva, već da ćemo morati da naučimo da živimo s njom, to sve zavisi od toga kako se virus bude ponašao. Različite su mogućnosti, neke od njih su najblaže, na primer da će virus sam da nestane, danas se čini da je to najmanje verovatan scenario, iako smo se u početku nadali da će se tako nešto desiti. Najdrastičniji je da će vrius biti stalno prisutan, da ćemo morati da živimo s njim“, kaže on, dodajući da je „možda realnost negde između“.

Smatra da svaka zemlja mora imati scenario, „kad već nemamo globalni odgovor“.

„Od toga da će proći sam od sebe, do toga da će možda biti stalno prisutan, to se zove spremnost. Spremnost za pandemiju koja je izostala, sad je spremnost za različita scenarija“, kaže on.

Sve informacije o koronavirusu možete pročitati u Blogu uživo i na stranici Koronavirus.