"Citokinska oluja" ima ključnu ulogu kod teških oboljenja COVID-19

Zdravlje 05. apr 202014:36 > 14:50
Reuters/Flavio Lo Scalzo

Fenomen "citokinske oluje", preteranog imunog odgovora organizma koji rezultira teškim upalnim promenama, ima, kako se čini, ključnu ulogu u teškim oboljenjima Covida-19, piše AFP i dodaje da su liječnici trenutno bespomoćni.

Preterana reakcija imunološkog sistema smatra se glavnim uzročnikom katastrofalnog zatajenja organa i smrti kod nekih pacijenata obolelih od novog koronavirusa, ali za sada nije jasno u kojoj je meri teška upala pluća kod kritično bolesnih pacijenta od COVIDA-19 posledica virusa ili komplikacija zbog preterane reakcije organizma.  

Citokini su proteini male molekulske mase koji deluju kao posrednici između delova imunološkog sistema. Izlučuju ih različite ćelije kao što su limfociti, monociti, makrofazi i fibroblasti.  

POVEZANE VESTI

Citokinska oluja je proces u kome naš imunološki sistem u susretu sa nepoznatim virusom reaguje preteranim umnožavanjem ćelija imunološkog sistema koje luče citokine, a koji pak aktiviraju nove ćelije ovog sistema.  

Groznica, umor, suvi kašalj  su u četiri od pet slučajeva zaraze koronavirusom SARS-CoV-2  „benigni ili umjereni“ simptomi , ali može doći i do poteškoća u disanju i razvoja teškog respiratornog sindroma.  

To se događa u jednom od pet ili šest slučajeva, kada je potrebna hospitalizacija, objavila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO).  

Poteškoće sa disanjem, osećaj pritiska na plućima, usne i lice koji poprimaju plavkastu boju su znaci za uzbunu i zahtevaju hitnu lekarsku intervenciju upozorava američki Centar za kontrolu i i sprečavanje bolesti (CDC).  

Većina hospitaliziovanih dobije tešku upalu pluća i bolest zahvata oba plućna krila, što je poznati „potpis“ teškog oboljenja.  

Pogoršanje često dolazi naglo, sedam dana nakon pojave prvih simptoma, objašnjava Jazdan Jazdanpana, šef odeljenja za infektivne bolesti pariske bolnice “Bichat”.  

Hiperimunom reakcijom, nasumičnom hiperprodukcijom citokina zbog koje dolazi do “začepljenja” alveola u plućima, stvara se edem koji onemogućava ulazak kiseonika u krvotok, dolazi do začepljenja krvnih žila u bubrezima i drugim organima i ubrzo do zatajenja vitalnih sistema organa u organizmu, pri čemu je, ističu lekari, najgore što se takva reakcija događa veoma brzo, u roku od 24 do 48 sati i lekari su doslovno nemoćni da bilo šta preduzmu.  

Stanje u kom pluća ne snadbevaju vitalne organe dovoljnom količinom kisieonika zahteva upotrebu respiratora.  

„Sve više imamo dokaza koji ukazuju na to da deo pacijenata obolelih od teškog oblika COVIDA-19 podlegnu sindromu citokinskog šoka“, napisala je u svom radu za medicinski časopis “Lancet” doktorka Džesika Menson sa “University College Hospital” u Londonu.  

Taj fenomen hiperinflamatorne oluje uočen je i o njemu se piše već 20 godina i povezuje se sa dve ostale opasne respiratorne bolesti – SARS-om od koje je u Aziji 2002./2003. umrlo 774 ljudi i bliskoistočnim respiratornim sindromom MERS koji je odneo 886 života od 2012.  

Takođe se nagađa da je citokinska oluja bila u pozadini pandemije španskog gripa koja je 1918. usmrtila oko 50 miliona ljudi.  

Lekari su uvereni da preterani odgovor imunološkog sistema ubija i pacijente obolele od COVID-19 tako što im uništava tkivo.  

Zbog toga bi trebalo smiriti tu „citokinsku oluju“ u plućima, a da se pritom ne smanji imunološka barijera uzročnicima bolesti, obašnjavaju lekari.  

„Trenutno ne postoji efikasni terapeutski postupak protiv tog fenomena“, lekari u pariskoj bolnici. 

Takođe upozoravaju da bi primena kortikosteroida, protivupalnih lekova, mogla biti štetna za obolele od novog koronavirusa.