U vreme koronavirusa ne treba zaboraviti na hronične bolesti i redovnu terapiju

Zdravlje 04. apr 202013:31 > 13:33
Shutterstock

Hronične bolesti ne nestaju u vreme pandemije, ali pacijenti da. Lekari zbog toga podsećaju da je važno nastaviti sa lečenjem i vakcinacijom i kada hara koronavirus.

„Ove nedelje, pulmologija, odeljenje  koje leči teške bolesti, nije primilo nijednog od svojih uobičajenih pacijenata: ljudi se toliko boje da jednostavno ne dolaze. Nisu mogli samo tako tako da nestanu”, čudi se dr Betsabi Garel iz pariske bolnice.  

POVEZANE VESTI

 Upravnica klinike je dermatolog i radi kao pojačanje na tom odeljenju koje se nalazi na prvoj liniji u lečenju respiratornih problema povezanih s COVID-19.  

Ona je i pored toga nastavila da leči pacijente na dermatološkoj onkologiji.

 „Nisam sigurna da će stariji pacijenti doći“, rekala je.  

Neki se boje da dođu u bolnicu kada na hitnu službu pristiže veliki broj zaraženih pacijenata ili oklevaju da dođu u kontakt sa medicinskim sestrama strahujući da su takođe zaražene.

Osobe koje imaju postoperativne kontrole se takođe boje i pomalo su  iznanađene da im klinika potvrđuje termine, primetili su lekari.  

Strah od zaraze

„Druge bolesti ostaju ispod radara“, potvrdio je profesor Eli Azule sa odeljenja za reanimaciju.  

„Sačuvali smo za njih krevete, ali ih ne viđamo“.  

Budući da je doživo sličnu situaciju na početku pandemije HIV-a, profesor Azule je uveren da je u pitanju strah.  

„Mnogi ne dolaze jer se boje da će se zaraziti”, kaže profesor.  

Istovremeno, zbog izolacije nametnute Francuzima i u mnogim drugim zemljama, „događa se manje saobraćajnih nesreća. I ljudi se manje naprežu, pa ima manje srčanih i moždanih udara“, dodaje on.

Takođe je manje i upala slepog creva, manje opstrukcija creva”, primetio je dr Mark Nojz, šef hitne službe.  

„Plućne embolije, duboke venske tromboze, upale trbušne maramice neće nestati zbog virusa“, rekao je dr Kristian Leman, lekar opšte prakse u pariskoj regiji, koji konstatuje da u ordinacije više ne dolaze ni manje ozbiljni slučajevi.  

„I u vreme krize, deca se rađaju, nastavljaju se vakcinacije, ljudima će  uvek trebati neke vrste lečenja“, rekao je direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adhanom Gebrejesus.    

Isto tako, za vreme epidemije ebole u zapadnoj Africi 2014. pacijenti su zaobilazili dispanzere, a pusta su bili čak i porodilišta.  

Svetska zdravstvena organizacija objavila je na svojem portalu upozorenje: dok se čeka vakcina protiv COVID-19, „ljudima treba obezbediti zaštitu za bolesti za koje vakcina postoji“, naglasila je dr Ketrin O’Brajan, odgovorna za vakcinaciju i imunizaciju.  

„Njihova eksplozija bila bi katastrofa za zajednice pogođene koronavirusom“, dodala je, podsećajući na 6000 umrlih od rubeola u DR Kongu u vreme kada je tamo harala ebola.   

UNICEF je izdao sličnu preporuku: „Najizloženija su deca iz najsiromašnijih porodica u zemljama pogođenim sukobima i prirodnim katastrofama“, istakla je direktorka organizacije Henrieta Fore.  

Nakon upozorenja u vezi uzimanja kortikosteroida i protivupalnih lekova, koji nisu preporučeni u slučaju zaraze koronavirusom, francusko udruženje „Astma i alergije“ nekoliko puta je podsetilo da je „veoma važno da se ne prekida  osnovno lečenje“.