Ultimativne zabrane kretanja mogu da dovedu do psihičkih poremećaja

Zdravlje 30. mar 202011:52 > 12:12
Shutterstock

Profesor psihijatrije na Univerzitetu u Ulmu Manfred Špicer smatra da mere poput ultimativne zabrane kretanja mogu da vode psihičkim poremećajima i da im zato treba pribegavati samo kada su neophodne.

„Postoje dugoročna istraživanja koja pokazuju da je nakon karantina veća učestalost anksioznosti, poremećaja sna ili čak posttraumatskog poremećaja. Tu nema razlika između starijih i mlađih, ili muškaraca i žena. Svi mogu da pate od toga“, rekao je Špicer za Dojče vele.

POVEZANE VESTI

U borbi protiv širenja koronavirusa mnoge zemlje su uvele zabrane kretanja ili kontakta i na različit način ograničile društveni život, a ljudi često i i bez zabrana iz straha retko ili nikada ne izlaze na ulicu, navodi DW.

Dr Manfred Špicer koji je i šef psihijatrijske klinike u Ulmu kaže da izolacija utiče na psihičko stanje i slabi imuni sistem , koji je „najvažnije oružje koje čovek ima u borbi protiv koronavirusa“.

„Znamo šta jača imuni sistem – jedna od stvari je izlazak napolje. Najbolje naravno tamo gde nema nikoga, recimo u šumu. Znamo da šetnja šumom u trajanju od jednog, ili bolje, dva sata dokazano jača imuni sistem. Ostanak u kući šteti imunom sistemu. To je posebno važno sa prodice sa decom“, rekao je dr Špicer za DW.

Špicer je autor knjige „Samoća – nepriznata bolest: bolna, zarazna, smrtonosna“.

Na pitanje da li ovih dana društvene mreže mogu biti zamena za društveni kontakt on je rekao da kritički gleda na društvene mreže, ali da su one u ovim vremenima svakako način da se održi kontakt.

„Ali, molim vas, nemojte samo danonoćno pratiti svakakve neproverene informacije  koje se šire tamo“, rekao je dr Špicer.

Po njegovom mišljenju, trenutno je telefon verovatno „najbolji društvenim medijum“ jer ljudi kontaktiraju sa onima koje poznaju dok Tviter i Fejsbuk, kako kaže, “ nisu toliko dobri“ jer „ne prijaju toliki nepoznati ljudi sa kojima se tamo susrećete“.