Zašto veganska brza hrana može da bude štetna po zdravlje

Zdravlje 01. feb 202010:58 > 11:02
Shutterstock

Iako ljudi prelaze na vegansku ishranu iz najboljih namera, postoje određeni zdravstveni rizici od brze veganske hrane, koji se neće pojaviti odmah.

Britanska pekara “Greggs” među prvima se okrenula veganskoj ishrani, a ovaj trend sledili su i drugi brendovi brze hrane.  

Međutim, veganska brza hrana može biti lošija za vaše zdravlje od mesnih ekvivalenata. Nutricionista Megan Rosi tvrdi da ova vrsta hrane može biti jednako nezdrava.

Zamena za meso

„Tofu sadrži omega 3 masne kiseline, ali nisu aktivne kao kod omega 3 masnih kiselina čiji su izvori namirnice životinjskog porekla. Izvori na bazi biljaka sadrže vrstu omega 3 masnih kiselina koja se naziva alfa-linolenska kiselina, a da bi naše telo uzelo ono što je potrebno iz alfa-linolenske kiseline, mora da ga pretvori u eikosapentaensku kiselinu (EPA) ili dokozaheksaensku kiselinu (DHA). Međutim, ljudsko telo nije u mogućnosti da to učini“, rekla je Rosi.

Dokozaheksaenska kiselina odgovorna je za jačanje mozga, a eikosapentaenska kiselina povezana je sa smanjenjem simptoma depresije. Obe kiseline nalaze se u masnim ribljim uljima. Postoje i neki neživotinjski izvori korisnih EPA i DHA, poput ulja algi.

Jelo koje je zamena za gulaš pripema se od nangke, zrelog voća, iz porodice duda, koje ima slatkast ukus i slasnu mesnatu strukturu. Može biti alternativa za svinjsko meso i hamburgere. Međutim, iako je nangka bogata ugljenim hidratima, ona ne sadrži nikakve belančevine, pa kao zamena za meso nije najbolji izbor.

„Čak su i drugi izvori biljnih proteina lošijeg kvaliteta od životinjskih proteinskih izvora“, objasnila je nutricionista Rejčl Klarkson.

Biljni izvori proteina obično imaju jednu od devet esencijalnih aminokiselina. Aminokiseline su neophodne ljudskom telu i moraju poticati iz naše ishrane. To znači da bi vegani morali pažljivo da uravnoteže svoje proteine ​​tako da se međusobno dopunjavaju. Meso, jaja i mlečni proizvodi su jedine namirnice koje sadrže svih devet esencijalnih aminokiselina.

„Veganski hamburgeri često se sastoje od pasulja, ali to nije potpun izvor. Jedan sjajan proizvod je soja jer ima visok kvalitet proteina“, rekla je Klarkson.

Druga razlika između kvaliteta hrane životinjskog i biljnog porekla je u njihovom sadržaju gvožđa. Iako mnoge biljke, poput celovitih žitarica, mahunarki i spanaća sadrže ovaj mineral u većim količinama, namirnice životinjskog porekla imaju hem gvožđe.  

Ova vrsta gvožđaa se bolje apsorbuje od nehem gvožđa koje je zastupljeno u namirnicama biljnog porekla. Zbog toga su vegetarijanci i vegani rizična grupa kada je reč o nedostatku gvožđa.

Ukoliko želite da postanete vegan na duge staze morate da kombinujete namirnice. Pa biste tako sočiva trebali da kuvate sa paradajzom.

Veganski sir

Nijedan veganski hamburger ne bi bio potpun bez kriške veganskog sira, a da li ste se ikada zapitali da li jedete pravu stvar?

„Mala količina sira u ishrani dobra je za vaše telo. Sir je fermentisan od bakterija koje proizvode peptide, koji su korisni u našem telu. Međutim, većina veganskih sireva nije fermentisana, a istovremeno su kalorični i nemaju nikakvih nutritivnih vrednosti“, rekla je Rosi.

Mogućnost jednostavne zamene brze hrane od mesa i biljaka može olakšati prelaz na vegansku ishranu, ali ona nije najzdraviji izbor.

„Takođe, postoji zabrinutost da se zdravstveni rizici povezani s ovakvim nedostatkom hranljivih sastojaka možda neće pojaviti odmah. Mogle bi proći godine da se umor poveže s niskim nivoom vitamina B12. Osim toga i osteoporozu prouzrokuje nedostatak kalcijuma koji se kod ljudi pojavi tek krajem 40-ih i 50-ih godina“, kaže Rosi.

Ako i posegnete za biljnim hamburgerom s najboljim namerama, setite se da je to „brza hrana“ i budite spremni na činjenicu da to može biti gore za vaše zdravlje od njegovih mesnih ekvivalenata.