Stručnjaci: Elektronske cigare marketinški trik, a ne zdravija varijanta pušenja

Zdravlje 26. jan 202018:31 > 19:04
N1

Jedna četvrtina mladih do 15 godina u Bosni i Hercegovini konzumira neki oblik duvanskih proizvoda. Najpopularnija je nargila, što su ugostitelji uvideli, pa je na svakom koraku dostupan novi nargila bar. Konzumenti, u prvom redu mladi ljudi, kažu da nargilu konzumiraju iz zabave. Ali, ova zabava može puno da košta. Poslednja zdravstena istraživanja pokazuju da su nargile dosta štetnije od cigareta. Ništa bolja situacija nije ni sa elektronskim cigaretama.

Trend povećanja cene cigareta 1. januara nije značajnije smanjio broj pušača. Novogodišnje odluke uglavnom se svode na promenu navike pušenja, pa umesto klasičnih cigareta, veliki broj građana konzumira moderne, elektronske cigarete.

„One se sastoje u tome da se udišu isparavanja nastala grejanjem na visokoj temperaturi tečnosti u elektronskoj cigareti, a ta tečnost najčešće sadrži nikotin i katran“, saopšteno je iz SZO.

Stručnjaci u BiH smatraju da su elektronske cigarete još jedan marketinški trik, a ne zdravija varijanta pušenja.

„Koje su čak, u vrlo stručnim krugovima, proglašavane za alternativu, odnosno manji opasan oblik duvanskog proizvoda, odnosno čak i kao sredstvo za odvikavanje. Ovom prilikom podsećam da u građi elektronske cigarete se nalazi prostor sa tekućinom, rastvorom u kojem se nalazi koncentracija nikotina, a nikotin je supstanca koja izaziva zavisnost, pa postavljam ljudima pitanje – kako će se odviknuti od nečega što izaziva zavisnost i drži u ropstvu“, upitala je dr Aida Ramić.

Trend pušenja nije nešto novo u BiH. Iako Zakon o ograničenoj upotrebi duvanskih proizvoda kaže: „Zabranjuje se prodaja duvanskih prerađevina u objektima koji su od predškolskih i školskih ustanova udaljeni manje od sto metara i koji su smešteni unutar sportsko rekreativnih površina. Zabranjuje se prodaja duvanskih prerađevina: osobama mlađim od 15 godina“.    

Statistika kaže da čak jedna četvrtina, upravo dece tog doba, konzumira duvanske proizvode, a najveći procenat njih redovni su konzumenti nargile. Iskoristili su to ugostitelji koji su veliki broj kafića u gradovima u BiH preuredili u nargila barove. A posebno na sarajevskoj Baščaršiji. Skoro u svakom sokaku na Baščaršiji nalazi se bar po jedan nargila bar. U bilo koje doba dana, u bilo koje godišnje doba, svi nargila barovi su ispunjeni do poslednjeg mesta. Iako svesni štetnosti po zdravlje, od ovih navika ne odustaju.

„(Konzumiraš li nargilu?) Da. (Zašto?) Ne znam. Svestan sam ja toga da su nargile nezdravije, ali ne znam, pušimo iz zadovoljstva“, kaže jedan mladić.

„Pa ja više preferiram cigarete, mislim da su zdravije, s obzirom da je duvan prirodan“, dodaje njegova devojka.

Štetnost po zdravlje je neminovna, bez obzira šta smatrali većim ili manjim zlom, stav je lekara.

„U ovom slučaju, čak su i štetnije nego cigarete, istraživanja pokazuju da nargile imaju 36% više katrana u sebi, što se odmah povezuje sa nastankom raka“, ističe Ramić.

U Bosni i Hercegovini ne postoji Zakon koji bi putpuno onemogućio pušenje u zatvorenim prostorima, iako se isti iznova uporno nalazi pred parlamentarcima. Austrija je poslednja zemlja koja je uvela zabranu pušenja u svim gastronomskim objektima. Zabrana uključuje i nargile i elektronske cigarete.