Hemikalija iz recikliranog PVC-a utiče na DNK i plodnost

Zdravlje 11. jan 202008:48 > 08:50
Pixabay/FeeLoona

Zabranjena hemikalija dietil heksil ftalat (DEHP) koja se do 2015. koristila u proizvodnji igračaka, odeće, ambalaže hrane i kozmetike, po mišljenju naučnika sa “Harvard University” u Bostonu, može dovesti do problema vezanih za plodnost.

Naučnici strahuju da je, iako ga u proizvodima nema već nekoliko godina, dietil heksil ftalat još uvek prisutan u recikliranom PVC-u i da oštećuje ljudski DNK.

Dosadašnje studije tvrde da DEHP može imati uticaj na plodnost i kod muškaraca i kod žena, ali naučnici priznaju da još ne znaju na koji tačno način to radi. Ova studija, koja je rađena na crvima, otkrila je da DEHP povećava rizik od pucanja niti DNK, i to baš u trenutku kad telo pokušava da napraviti semenu tečnost ili jajašce.

Hemikalija je takođe dovela i do oštećenja hromozoma, što je prouzrokovalo genetske probleme koji su zaustavili pravilno razvijanje semene tečnosti i jajašaca, pa je tako embrionima onemogućen normalan razvoj.

Naučnici koji nisu bili uključeni u ovo istraživanje kažu da ipak nema dokaza da bi se isti problemi dogodio i kod ljudi, ukazujući na neka starija istraživanja.

DEHP se inače koristio u proizvodnji automobila, kao i za medicinske uređaje i električne kablove. Budući da je klasifikovan kao „reproduktivni otrov“, što znači i da može imati uticaj na plodnost, ukinut je Evropskim zakonom 2015. godine, ali neke zemlje članice su se izborile da ga koriste i dalje u proizvodnji recikliranog PVC-a.

U svojoj studiji autori su radili eksperimente da bi videli kako hemikalija utiče na vrstu crva Caenorhabditis elegans (C. elegans). Koristili su količine DEHP-a za koje su rekli da su „unutar raspona onoga što ljudi koriste“, iako su crvi sitni i mogu da porastu samo do 1 mm, njihovi geni su vrlo slični ljudskim, pa su korisni za DNK istraživanja.

Studija je utvrdila da je kod crva koji su bili izloženi DEHP-u porasla verovatnoća da će im se DNK “razbiti” i smanjila mogućnost da će moći sama da se popravi.

“DEHP utiče na hromozome tako što menja hromatin (genetski materijal) tokom proizvodnje jajašaca i semene tečnosti”, rekla je voditeljka ovog istraživanja dr Monika Kolajakovo, koja smatra i da ova studija dodatno naglašava važnost pronalaska alternativa za zamenu DEHP-a.

Šta je reproduktivna toksičnost?

Reproduktivna toksičnost je toksičnost za koju je poznato da ima štetan uticaj na reproduktivni sistem, a taj štetni uticaj može biti uzrokovan oštećenjem reproduktivnih organa, genitalija, semene tečnosti ili jajašca, razbijanjem hormona ili oštećenjem DNK.

Ako se vidi da neka hemijska supstanca čini nekog neplodnim ili mu oštećuje gene koji se prenose na dete, ta hemikalija se smatra reproduktivno toksičnom.

Dobro poznate toksične hemikalije uključuju uglavnom olovo koje može da oštetiti mozak i nervni sistem fetusa, a kod žena koje nisu trudne može da prouzrokuje neredovne menstrualne cikluse ili da dovede do rane menopauze.

Tako se, na primer, za hemikaliju bisfenol A (BPA), koja se koristi u izradi plastičnih flaša, takođe smatra da potencijalno smanjuje plodnost kod muškaraca.