Povremeni post ima svojih prednosti, ali nije za svakoga

Zdravlje 31. dec 201907:59 > 08:02
Shutterstock/ilustracija

Povremeni post ima razne zdravstvene koristi, od nižeg holesterola do smanjenog stresa, ali određene grupe ljudi bi trebalo da ga izbegavaju, smatraju stručnjaci.

Dijeta koja uključuje povremeno gladovanje može da se primenjuje na dnevnoj bazi na dva načina.

Prvi se odnosi na konzumiranje hrane samo u ograničenom periodu od šest do osam sati, a drugi uključuje konzumiranje manjeg obroka od 500 kalorija, dva dana nedeljno, pojasnio je koautor studije, profesor neuronauke sa „Johns Hopkins University“, Mark Metson.

Povremeno gladovanje utiče na pražnjenje zaliha glukoze iz jetre i na aktivaciju telesnih masti kao energetskog izvora.

„Takvi obrasci konzumiranja hrane mogu da povećaju otpornost na stres, da poboljšaju regulaciju šećera u krvi uz smanjenje krvnog pritiska, lipida u krvi i otkucaja srca u stanju mirovanja“, rekao je profesor Metson, dodajući da su iste rezultate imale i ranije studije sprovedene na ljudima i životinjama.

Povremeni post na duži vremenski period može biti težak, smatra načelnik Odeljenja za kardiovaskularno zdravlje i lipidologiju u njujorškoj „Sandra Atlas Bass Heart Hospital“, dr Gaj L. Minc, koji nije učestvovao u ovoj studiji.

On ističe da neke studije upućuju na to da pojedini pacijenti konzumiraju više hrane u dane posta, a manje tokom praznika, kakvi su Nova godina i Božić.

Profesor Minc je određene grupe ljudi pozvao da izbegavaju povremeni post, a među njima su i osobe koje ne pate od gojaznosti ni od prekomerne težine.

Većina kliničkih studija sprovodila se među mladim i sredovečnim osobama sa prekomernom težinom, zbog čega su naučnici složni da bi trebalo sprovesti dodatne studije i uključiti i ostale grupe ljudi.

„Povremeno gladovanje ni u kom slučaju nije dobar način ishrane za dijabetičare na lekovima i/ili na insulinu“, rekao je profesor Minc.

„Ovakav način konzumiranja hrane nije ni za starije pacijente. Treba biti oprezan kada je u pitanju potencijalna hipoglikemija, jer posledično stariji pacijenti mogu pasti, što opet može rezultirati lomovima“, smatra profesor.

Ostala preliminarna ispitivanja sprovedena na životinjama upućuju na to da povremeni post može da odloži početak razvoja Alchajmerove bolesti i suzbiti razvoj karcinoma, a i u toj studiji stoji da je potrebno sprovesti dodatna istraživanja.

Autori studije zaključuju da je mala verovatnoća da će povremeni post naići na široku primenu.

„Ishrana koju čine tri obroka uz još dva međuobroka u tolikoj je meri ‘usađena’ u našu kulturu, pa je verovatnoća da će zaživeti u razvijenijim zemljama vrlo mala. Istovremeno veliku prepreku predstavlja obilje hrane koja se nudi na tržištu i prilično agresivan marketing u svim razvijenijim državama sveta“, zaključuju autori.