Redovno konzumiranje ultra-prerađene hrane kao što su slanina, kobasice, razne vrste kolača, čips i gotova jela povećava rizik za razvoj dijabetesa tipa 2 za 15 odsto, pokazalo je istraživanje francuskog tima, objavljenog u u časopisu “JAMA Internal Medicine”, od strane Američkog medicinskog udruženja.
Za prerađene namirnice se zna da su nezdrave i da vode u gojaznost, a prekomerna težina je upravo jedan od najvećih faktora rizika za razvoj ovog stanja. Ali novo istraživanje, zasnovano na više od 100.000 ljudi, sugeriše da hemikalije stvorene ili dodate hrani tokom prerade takođe mogu da imaju uticaja na zdravlje.
Naučnici sa francuskog Univerziteta često su pratili šta su volonteri jeli i koji su od njih razvili dijabetes tipa 2.
Za svakih 10 odsto ishrane koju čini ultra-prerađena hrana rizik od razvoja dijabetesa povećao se za 15 odsto. Kobasice, slanina, čips, hamburgeri, riblji štapići, sladoled, razni kolači i alkoholna pića, sve se to računa kao ultra-prerađena hrana.
„Ova studija nije dokazivala da je određena hrana direktan uzročnik dijabetesa tipa 2. Ona ukazuje na povezanost potrošnje ultra-prerađene hrane, samih procesa kroz koje ona prolazi, poremećaja do kojih dovodi, a koji imaju uticaj na razvoj dijabetesa tipa 2“, rekli su istraživači.
U njihovu studiju bilo je uključeno 104.000 osoba sa prosečnom starošću od 42 godine. Istraživači su pratili tokom šest godina šta su učesnici studije jeli i koliko njih je imalo dijabetes.
Dijabetes je dijagnostikovan kod svega 821 osobe tokom same studije, rizik je svakako bio veći kod osoba koje su ljubitelji prerađene hrane.
Ono što su merili tokom ove studije bio je unos prerađene hrane u odnosu na svu hranu koju su konzumirali na dnevnom nivou.
Bilo im je dozvoljeno da jedu šta god su želeli, ali se od njih tražilo da tokom kraćeg perioda beleže ono što unose svakih šest meseci.
Prema rezultatima studije, u proseku je 17,3 odsto njihove ishrane činila ultra-obrađena hrana. Dodatnih 10 odsto, dakle nešto više od četvrtine nečijeg dnevnog unosa, povećalo je rizik od dijabetesa za 15 odsto, tvrdi se u studiji.
Istraživači ukazuju i na to da povećani rizik može biti prouzrokovan slabim razumevanjem hemikalija stvorenim tokom procesa kao što se dešava kod predhodnog prženja.
Ostali sastojci, poput zaslađivača, sredstava za zgušnjavanje, ulja, boje, šećera ili pojačivača ukusa mogu imati štetne efekte na zdravlje.
Zamrznuti proizvodi mogu da provedu više vremena u kontaktu sa plastičnom ambalažom, za koju se zna da ima i sopstvene rizike po zdravlje.
Stručnjaci smatraju da je prerađena hrana možda samo deo veće, nezdravije slike i da bi svakako trebali da budemo oprezniji kada biramo ono što ćemo uneti u svoj organizam.