Nisu sve vrste fizičkih aktivnosti dobre za srce

Zdravlje 05. nov 201915:55 > 16:03
Pixabay

Smatra se da je fizička aktivnost naš najveći saveznik u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti. Ali mogu postojati značajne razlike u njegovim zaštitnim efektima u različitim situacijama, kao što su redovno bavljenje sportom, nošenje teških tereta na poslu ili odlazak u šetnju.

Ovo su nalazi nove studije koju je u saradnji sa australijskim istraživačima vodio istraživač Inserma Žan-Filip Ompana. Rezultati su objavljeni u časopisu „Hypertension“.

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u celom svetu, a nema naznaka da taj trend opada. Međutim, veliki broj prerane smrti mogao bi da se spreči preduzimanjem odgovarajućih preventivnih mera.

Među tim merama fizička aktivnost se često predstavlja kao višestruko korisna. Ali fizička aktivnost je širok pojam, a malo naučnih studija je razmatralo razlike između različitih vrsta aktivnosti.

„Naša ideja je bila da utvrdimo da li su sve vrste fizičke aktivnosti korisne ili da li pod određenim okolnostima fizička aktivnost može biti štetna. Želeli smo posebno da istražimo posledice fizičke aktivnosti na poslu, posebno naporne fizičke aktivnosti kao što su svakodnevno nošenje teških predmata, koje mogu imati negativan uticaj“, objašnjava Ompana.

Opsežna francuska studija je 10 godina pratila zdravstveno stanje preko 10.000 volontera, starosti od 50 do 75 godina.

Učesnici su popunjavali upitnik o učestalosti, trajanju i intenzitetu svojih fizičkih aktivnosti. Njihovo kardiovaskularno zdravlje je zatim procenjeno na osnovu zdravlja njihovih arterija korišćenjem vrhunskih ultrazvučnih slika karotidne arterije – površne arterije u vratu.

Ova metoda, poznata kao „praćenje eha“, može se koristiti za merenje osetljivosti na barorefleks, mehanizam automatskog prilagođavanja naglim promenama krvnog pritiska. Kada je ovaj sistem oslabljen, može doći do većih zdravstvenih problema i većeg rizika od zastoja srca.

Studija je pokazala da je od svih aktivnosti najopasnija ona povezana sa svakodnevnim nošenjem teških predmeta na poslu. Takva aktivnost može biti štetna za zdravlje kardiovaskularnog sistema, a naročito može biti povezana sa poremećajima srčanog ritma.

„Naša otkrića su dragocena za poboljšanje razumevanja povezanosti između fizičke aktivnosti i kardiovaskularnih bolesti. Ona ukazuju da je hronična, naporna aktivnost, poput podizanja velikih tereta na poslu, može biti štetna“, ističe Ompana.

Istraživači će pokušati da repliciraju ove rezultate u drugim populacijama i detaljnije će istražiti interakcije između fizičke aktivnosti i zdravlja.

„Ova studija ima velike implikacije na javno zdravlje po fizičku aktivnost na radu. Sada želimo da proširimo našu analizu kako bismo dodatno istražili interakcije između fizičke aktivnosti i zdravstvenog stanja ljudi na radnom mestu“, zaključuje Ompana.