Jedinjenje koje se nalazi u jabukama može usporiti starenje

Zdravlje 17. okt 201914:26 > 14:30
Pixabay

Novo istraživanje identifikovalo je prirodno jedinjenje koje se nalazi u mnogim vrstama voća, poput jabuka, koje može usporiti proces starenja.

Jedan ključni faktor u procesu starenja poznat je pod nazivom starenje ćelije. Kad ćelija uđe u ovu fazu, više se ne može deliti. Kad se to na kraju dogodi, ćelija oslobađa upalne signale koji podstiču imuni sistem da „očisti“ tu oštećenu ćeliju.

Mlađi organizam može lako ukloniti stare ćelije, ali kako postajemo stariji, naši sistemi postaju manje sposobni za tako nešto. To izaziva nagomilavanje oštećenih ćelija, što na kraju dovodi do raspadanja tkiva.

U prethodnoj studiji objavljenoj u časopisu „Nature Medicine“, naučnici sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Minesota u Mineapolisu i Klinike Mejo u Ročesteru, primetili su da senolitici (molekuli koji ciljaju i uništavaju stare ćelije da bi usporili ili sprečili proces starenja) mogu efikasno produžiti životni vek pojedinca i poboljšati njegovo zdravlje.

Čak i kada su primenjeni kasnije u životu, objasnili su autori, senolitici još uvek mogu da redukuju opterećenje starosnih ćelija.

Neki naučnici uključeni u ovu studiju, uključujući profesora Pola D. Robinsa sa Univerziteta u Minesoti, udružili su se ponovo kako bi pokušali da identifikuju koji bi senolitici bili najefikasniji u usporavanju procesa starenja.

Njihova nova otkrića sada se pojavljuju u časopisu „EBioMedicine“.

Jedinjenje koje usporava starenje ćelija

U nedavnoj studiji, istraživači su testirali 10 flavonoida koji su prirodna jedinjenja sa antioksidacijskim i protivupalnim svojstvima na miševima koji stare.

Od svih jedinjenja koja su posmatrali, jedno od najefikasnijih bilo je fizetin koji se prirodno pojavljuje u mnogim vrstama voća i povrća, uključujući jabuke, jagode, luk i krastavce.

Prilikom tretiranja miševa fizetinom, tim je uvideo da on smanjuje nivo starosnih ćelija kod životinja, produžavajući njihov životni vek i doprinoseći boljem zdravlju.

„Ovo je samo prvi korak mnogo dužeg istraživačkog puta. Ima još uvek ima puno pitanja na koja treba dati odgovor, uključujući pravu dozu“, rekao je profesor Robins.

Prva detaljna istraga takve vrste

Ovaj prvi korak je važan, on ranije nije bio moguć. Bilo je teško odrediti kako takva jedinjenja utiču na različite vrste tkiva i različite vrste ćelija u telu starije jedinke. To je značilo da praktično nije bilo načina da se kaže da li određeni senolitici zapravo ciljaju senescentne ćelije.

Sada je tim uspeo da prebrodi te poteškoće koristeći pomoć profesora Edgara Eriaga sa Univerziteta u Minesoti. Zajedno, profesor Eriaga i njegove kolege, su se prvi put bavili upotrebom masovne citometrije u ovakvim vrstama istraživanja.

Masovna citometrija je tehnika koja omogućava istraživačima da „označe“ specifične molekule ili karakteristike ćelija i prate njihovu aktivnost.

„Pored toga što pokazuje da lek deluje, ovo je prva demonstracija koja pokazuje efekte leka na specifične podgrupe ovih oštećenih ćelija unutar određenog tkiva“, istakao je profesor Pol Robins.