Igranje kompjuterskih igrica remeti srčani ritam kod osetljive dece

Zdravlje 04. okt 201911:03 > 11:12
Shutterstock

Lekari već dugo znaju da bavljenje sportom visokog intenziteta može pokrenuti ozbiljne probleme sa srčanim ritmom kod osoba koje imaju određena srčana stanja. Novi izveštaj ukazuje da igranje komjuterskih igrica, naročito ratnih, može biti okidač.

Izveštaj istraživača iz Australije opisuje dva nepovezana slučaja dece koja su se onesvestila tokom igranja elektronskih ratnih igara.

Sva ova deca imala su osnovne uslove koji utiču na električni sistem srca i mogu biti opasni po život. Ali u dva slučaja, srčani problem otkriven je tek nakon što su se deca onesvestila tokom igranja.

Intenzivna igra komjuterskih igrica koja uključuje emocije može rezultirati oslobađanjem hormona stresa koji bi mogao biti okidač za probleme sa srčanim ritmom kod osetljivih osoba.

U prvom slučaju, desetogodišnji dečak iznenada je izgubio svest kod kuće nakon što je pobedio u ratnoj igrici, navodi se u izvještaju, objavljenom 19. septembra u časopisu New England Journal of Medicine“.

Dečak se ubrzo osvestio i činilo se da je sve u redu. Ali kasnije je dečak doživeo srčani zastoj u školi zbog stanja opasnog po život poznatog kao ventrikularna fibrilacija, u kome srce podrhtava umesto da kuca pravilno.

Dijagnostifikovano mu je retko stanje zvano kateholaminergička polimorfna ventrikularna tahikardija (CPVT), poremećaj srčanog ritma koji je posledica genetske mutacije, saopštio je Nacionalni instituti za zdravlje.

Drugi slučaj se odnosio na 15-godišnjeg dečaka koji je prethodno bio podvrgnut operaciji srca kako bi popravio otvor na srcu sa kojim je rođen.

Dečak je počeo da se onesvešćuje kada je trebalo da pobedi u ratnoj igrici koju je igrao. Dijagnostifikovana mu je ventrikularna tahikardija, poremećaj srčanog ritma kod koga srce kuca brže nego normalno, a donje komore srca nisu u sinhronizaciji sa gornjim komorama, saopšteno je iz klinike Mejo.

Dečaku je ugrađen uređaj poznat kao implantabilni kardioverter-defibrilator (ICD), koji otkriva i zaustavlja nenormalne otkucaje srca. Otprilike dva meseca kasnije dečak je doživeo još jednu epizodu ventrikularne tahikardije, ponovo dok je trebalo da pobedi u svojoj igrici. Ali ICD je uspešno vratio njegov srčani ritam.

Dr Ronald Kanter, kardiolog i direktor elektrofiziologije u „Nicklaus Children’s Hospital“ u Miamiju, koji nije bio uključen u izveštaj, rekao je da nije čuo za kompjuterske igrice koje pokreću probleme srčanog ritma pre ove studije.

Međutim, rekao je da nije iznenađen što se to dogodilo.

„Sve što uzrokuje nagli porast telesnog hormona stresa adrenalina može izložiti ranjive pacijentima riziku od prelaska u opasni srčani ritam,“ izjavio je dr Kanter za Live Science.

Dodaje da su ove kompjuterske igrice emocionalno stresne, to je deo uzbuđenja kod njih.

„To zapravo nikoga ne bi trebalo da iznenadi. Srčana stanja koja mogu dovesti do opasnih problema sa srčanim ritmom nisu bašretka. Međutim, verovatnoća da mladić koji igra kompjutersku igricu ima ovakvu reakciju je veoma neobično, s obzirom na to da mnogo mladih to radi“, rekao je doktor.

Trenutno je nejasno da li deca koja imaju problema sa srčanim ritmom treba da izbegavaju ovakve vrste igrica. Čini se da je novi izveštaj jedan od prvih koji je povezao problem sa srčanim ritmom i kompjuterske igrice.

„Ne znamo kakvu vrstu rizika zaista predstavljaju. Štaviše, deci koja imaju problema sa srčanim ritmom se ne preporučuju sportovi visokog intenziteta. Ali sada se čak i te preporuke menjaju“, rekao je dr Kanter.

U nekim slučajevima osobe sa dugotrajnim QT sindrom, stanje srčanog ritma koje može dovesti do napada i može biti genetsko, su bile u mogućnosti da učestvuju u takmičarskim sportovima, nakon sagledavanja rizika i koristi koje procenjuje lekar, kažu sa klinike Mejo.

„Verovatno će biti mnogo diskusija i istraživanja o tome da li deca sa problemima srčanog ritma treba da izbegavaju ovakve igrice. Uz ovaj izveštaj, tek smo na početku tog iskustva“, rekao je Dr Kanter.