Pasivno pušenje utiče na rad srca kod dece

Zdravlje 26. sep 201913:35 > 13:50
N1

Deca roditelja pušača imaju veći rizik od pojave nepravilnog srčanog ritma tokom života, upozorava novo istraživanje.

Nepravilan rad srca, poznat i kao atrijalna fibrilacija (AF) je najčešći poremećaj srčanog ritma i povećava rizik od moždanog udara.

Veza između AF i pušenja je dobro poznata, ali nova studija ukazuje na snažnu vezu između pasivnog pušenja i stanja koja nastaju. Istraživači sa Kalifornijskog Univerziteta u San Francisku otkrili su da pakovanje cigareta koje roditelji popuše tokom dana povećava rizik od AF-a kod njihove dece za 18 odsto. Istraživački tim pregledao je više od 5000 osoba mlađih od 18 godina i pratio ih tokom narednih 40 godina. Među decom koja su bila uključena u studiju, 82 odsto je bilo izloženo pasivnom pušenju.

Roditelje je lekar ocenjivao svake dve do četiri godine, a decu je ocenjivao svake četiri do osam godina. Roditelji su u proseku pušili oko 10 cigareta dnevno. Otprilike svaka sedma osoba mlađa od 18 godina koja je učestvovala u istraživanju razvila je AF tokom perioda praćenja.

„Naša zapažanja pružaju nove informacije važne za prestanak pušenja, ističući štetnosti koje mogu biti povezane sa najmlađim članovima njihove porodice, sa njihovom decom“, rekao je vodeći autor studije, profesor Gregori Markus, sa Kalifornijskog Univerziteta u San Francisku.

POVEZANE VESTI

„Sa sve većom rasprostranjenošću AF, neophodno je rešiti modifikovane faktore rizika, poput pušenja cigareta, kako bi se smanjio globalni problem AF“, dodao je profesor.

Roditelji pušaći su možda samo početak začaranog kruga, ukazuje nova studija. Istraživači su takođe otkrili da je 17 odsto dece roditelja koji puše su u većem riziku da i sami postanu pušači.

Procenjuje se da je pušenje direktno krivo za sedam odsto slučajeva AF-a, a sami pušači su za 32 odsto u većem rizik od AF-a nego nepušači. Atrijalna fibrilacija prouzrokovana pasivnim pušenjem može povećati rizik od šloga, čak za pet puta.

Stope AF-a su porasle i sada su odgovorne za 750.000 hospitalizacija i 130.000 smrtnih slučajeva godišnje, zbog čega je to postalo prioritet kada je u pitanju prevencija.