Srećan brak smanjuje rizik od demencije

Zdravlje 21. sep 201916:03 > 16:09
Ilustracija

Srećan brak je bolji od bilo koje terapije, jer u takvom braku parovi jedni druge podstiču na zdraviji život i i ono što je najbitnije, nude emocionalnu podršku. Nedavno sprovedena studija pokazala je da srećan brak može smanjiti šanse za razvoj demencije.

Istraživači su čitavu deceniju pratili više od 4.000 učesnika starijih od 60 godina. Oni su istraživali raspoloženje ispitanika, kog su bračnog statusa i da li su imali neku situaciju koja bi se mogla povezati sa demencijom.

Naučnici su otkrili da je rizik od demencije 40 odsto veći kod volontera koji su bili nesrećni i živeli su sami, u poređenju s onima koji su bili u srećnom braku.

Veruje se da socijalna izolacija može ljude dovesti do nezdravog načina života, za koji se smatra da povećava rizik za razvoj demencije.

Uzrok poremećaja gubitka pamćenja ostaje nepoznat, ali je sve više dokaza da zdrava ishrana i vežbanje takođe mogu smanjiti rizik od nastanka ovog poremećaja.

Istraživački tim sa Univerziteta iz Stokholma, rekao je da život sa voljenom osobom pruža i mentalnu i socijalnu stimulaciju. Ovo, veruju oni, sprečava demenciju, koja pogađa ne tako mali broj ljudi.

Istakli su da parovi rade brojne stvari kako bi međusobno podigli raspoloženje, što može da odloži početak poremećaja gubitka pamćenja.

Bračni parovi često jedni druge podstiču na zdravo ponašanje, poput zdrave ishrane i vežbanja ili smanjenja konzumiranja alkohola ili prestanak pušenja. To je veoma korisno za sprečavanje simptoma demencije, tvrde naučnici.

Parovi takođe pružaju emocionalnu i ekonomsku podršku i pomažu jedni drugima da lakše savladaju stresne periode tokom života, kažu istraživači.

„Ovo je od velike važnosti i može objasniti zašto oni koji nisu imali partnera kada su prolazili kroz težak period u životu, imali povećan rizik od razvoja demencije“, napisali su oni.

Otkrića objavljena u „The American Journal of Geriatric Psychiatry” dodaju nove dokaze da društvena izolacija može dovesti do surove bolesti.

„Stoga bi posebna pažnja zdravstvene zaštite trebalo da bude usmerena na pojedince koji imaju nizak nivo raspoloženja i koji su bez partnera, žive sami. Ovo se pogotovo odnosi na osobe starije životne dobi jer su one sklonije usamljenosti”, izjavili su naučnici.

Šta je demencija

Demencija ili senilnost je termin koji se koristi da se opiše niz progresivnih neuroloških poremećaja, odnosno stanja, koja utiču na mozak.

Postoji mnogo različitih vrsta demencije, od kojih je najčešća Alchajmerova bolest. Ona zahvata i do 70 odsto slučajeva obolelih od demencije kao i Parkinsonova bolest. Neki ljudi mogu imati i kombinaciju više vrsta demencije.

Trenutno, za demenciju ne postoji lek. Ali pomoću novih terapija može da se uspori njeno dalje napredovanje. Važno je da se što ranije uspostavi dijagnoza jer su tada i tretmani efikasniji.