Nikotin, sam po sebi, nije baš toliko štetan koliko se misli

Zdravlje 18. sep 201907:49 > 07:58
REUTERS/Christian Hartmann

Koliko je star duvan, toliko je star i sam nikotin, s obzirom na činjenicu da je reč o supstanci koja se prirodno nalazi u biljci duvana.

Iako je prodor duvana u Stari svet bio munjevit, cigarete kakve poznajemo danas, postaju globalni fenomen tek nakon Drugoga svetskog rata. I upravo je ta popularizacija navike uživanja, najprije u cigaretama, dovela do loše reputacije same biljke, ali i do mnogo opasnije činjenice poput te da je danas, na početku 21. veka, svaki sedmi čovek na planeti pušač, piše Dnevno.hr.

Zbog velikog broja štetnih supstanci u duvanskome dimu, cigarete predstavljaju rizik za različita teška oboljenja. I to je odavno poznato. Ali šta je zapravo uzrok tih „pušačkih bolesti“? Da li je to nikotin, dežurni krivac, u koga se uvek prvo upire prstom?

Nikotin, bez pogovora nije bez rizika, jer izaziva zavisnost. Međutim, postoje istraživanja koja pokazuju da on zapravo nije krivac „broj 1“ i da mu je presuda možda neargumentovano i prebrzo doneta.

Otkako se tome poklanja posebno velika pažnja, rađena su mnoga istraživanja. Ni u jednoj studiji nisu pronađeni takozvani epidemiološki nalazi da nikotin, kao prirodni sastojak u listu duvana, sam po sebi izaziva teška oboljenja.

Neki pokazatelji idu čak u potpuni ekstrem i dokazuju da nikotin pomaže u lečenju i sprečavanju određenih bolesti, kao što je Parkinsonova bolest. To tvrde i istraživači Fondacije „Michael J Fox“, koju je osnovao slavni glumac koji je oboleo od te bolesti.

Iako se nikotin najprije povezuje sa duvanom i cigaretama, njega zapravo ima u mnogim biljkama i namirnicama koje svakodnevno koristimo. Paradajz, krompir, paprika, pa i sve popularnije bobice iz kategorije „super-hrane“- godži bobice, samo su neke od namirnica bogatih nikotinom. Količina nikotina u tim namirnicama nije velika i upravo njegove najbolje karakteristike štite te biljke od brojnih štetočina.

Nikotin jeste toksičan ako se u organizam unosi u ogromnim količinama. Različita istraživanja su dala različite rezultate, pa dok jedna kažu da je smrtonosna doza nikotina 40 miligrama, druga tvrde da je ta doza 25 puta veća, 1.000 miligrama i to u oba slučaja ako je sva količina uneta odjednom.

Kako pušač apsorbuje otprilike 0,1 miligrama nikotina po cigareti, to bi značilo da bi u najgorem slučaju trebalo popušiti 400 cigareta jednu za drugom, kako bi došlo do trovanja nikotinom. Zbog toga u Američkoj agenciji za hranu i lekove smatraju da je mala verovatnoća da će se netko otrovati nikotinom samo konzumiranjem cigareta.

Znatno veća opasnost preti od kontakta visokokoncentrisanog nikotina sa kožom. Kada bi se morala doneti presuda nikotinu, zadatak ne bi bio nimalo lak. Iako je u prošlosti, a verovatno će tako biti i u budućnosti, nikotin neizostavan sastojak brojnih lekova i terapija, sama supstanca bespogovorno nije bez rizika, ona svakako izaziva zavisnost.

Ali kada je o štetnosti cigareta reč, glavnog krivca treba tražiti negde drugde, a ne u nikotinu, piše Dnevno.hr.