Transrodnost se uklanja sa liste mentalnih oboljenja

Zdravlje 21. maj 201914:20 > 14:22
AFP/Joaquin Sarmiento

Ove nedelje se u Ženevi održava Svetska zdravstvena skupština u okviru koje se, između ostalog, transrodnost depatologizuje odnosno uklanja sa liste mentalnih oboljenja, nakon čega će nova Međunarodna klasifikacija bolesti transrodnost videti kao stanje, a ne oboljenje.

Kako se navodi u saopštenju Tima Ujedninjenih nacija u Srbiji, na taj način na međunarodnom nivou se vrši prvi korak ka depatologizaciji transrodnosti, a sve države članice, uključujući i Srbiju, će početi i sa izveštavanjem o primeni nove klasifikacije od 2022. godine, što ostavlja dovoljno vremena za nacionalnu implementaciju tog dokumenta.

„Patologizacija je duboko ukorenjena u svim sferama društvenog života transrodnih osoba, počev od pravnog statusa, preko pristupa zdravstvenoj zaštiti, mogućnosti zapošljavanja, ali i svakodnevnog tretmana kako od opšte populacije tako i od najbližih članova porodice“, navodi se u saopštenju.

Šef kancelarije Svetske zdravstvene organizacije u Srbiji Marijan Ivanuša kazao je da je zdravlje jedno od osnovnih ljudskih prava, a da diskriminacija u značajnoj meri utiče negativno na zdravlje.

„To je naročito važno kada sagledamo podatke po kojima seksualne manjine u evropskim zemljama imaju značajno lošije fizičko i mentalno zdravlje. Smrtnost transrodnih osoba je tri puta veća, a transrodne žene su i deset puta sklonije pokušaju samoubistva“, rekao je Ivanuša na događaju koji je na tu temu okupio predstavnike državnih tela, međunarodnih organizacija, organizacija civilnog društva i transrodne zajednice u Srbiji.

Nacionalna implementacija uklanjanja transrodnih stanja sa liste mentalnih oboljenja podrazumeva omogućavanje priznavanja identiteta, koji je u manjoj meri uslovljen medicinskim pristupom. Takođe, trasnrodne osobe bi trebalo da budu bolje uključene u društvo, da imaju bolje mogućnosti za ostvarenje svojih prava i pristup uslugama, umesto dugotrajnih procesa dijagnostike i medikalizacije.

Šef Tima UN za ljudska prava Milan Marković kazao je da je isključenost iz društva direktno povezana sa patologizacijom, kada se kroz dijagnozu ili medicinski nalaz posmatra čovek.

„Ako istinski poštujemo ljudska prava, jedino na čemu treba zajednički da radimo jeste poštovanje autonomije, dostojanstva i integriteta svake osobe, bez obzira na rodni identitet i oblik u kojem se on javlja“, izjavio je Marković.

Predstavnica Populacionog Fonda UN u Srbiji Marija Raković kazala je da vodeća istraživanja pokazuju da su transrodne žene oko 49 puta pod većim rizikom od HIV infekcije u odnosu na ostale žene.

Navedena klasifikacija je prethodno izmenjena 1990. godine, kada je sa liste mentalnih oboljenja uklonjena homoseksualnost i time učinjen prvi veliki korak neophodan za ostvarivanje društvene ravnopravnosti i omogućavanje efikasnog ostvarivanja ljudskih prava homoseksualaca.

Rodni identitet podrazumva osećaj vlastitog roda i on je obično u skladu sa polom prilikom rođenja. Kada se rodni identitet osobe razlikuje od njegovog pola, onda se obično smatra transrodnom osobom.