Dr Dimitrijević: Depresija se širi kao španski grip

Zdravlje 10. apr 201915:32 > 15:46
Shutterstock

Depresija se širi kao španski grip, kao neverovatna infekcija, smatra klinički psiholog i psihoanalitičar Aleksandar Dimitrijević i napominje da se, u odnosu na sredinu šezdesetih godina prošlog veka, utrostručio broj osoba sa tom dijagnozom, kojima se prepisuju antidepresivi, ali i odeljenja u bolnicama na kojima se leče oboleli.

On je predočio da je depresija globalno na drugom mestu liste bolesti koje „najviše koštaju“, u smislu broja neradnih dana, cene lečenja i neproduktivnosti ljudi.

Jedan od razloga za ovu pojavu, Dimitrijević vidi u modernom okruženju i načinu života u kapitalizmu.

Prema njegovim rečima, „uslovi života su postali toliko neljudski, a depresija ključni problem kada su u pitanju produktivnost, kapacitet da radite neograničeno radno vreme i bez godišnjih odmora“.

Jako veliki broj ljudi koje sreće Dimitrijević misli da pati od depresije, dok bi on pre rekao da pate od toga što nisu našli ni jedan trenutak za sebe, što nisu pokušali da se neguju, razvijaju, ili da prosto nekoliko godina ne rade ništa.

S tim su u vezi i istraživanja koja pokazuju da osobe sa teškim poremećajima depresije bolje žive u siromašnim zemljama, nego u bogatim, u seoskim sredinama bolje, nego u gradskim. Po Dimitrijeviću, to se događa zato što su u takvim sredinama izazovi i zahtevi mnogo manji.

Deo odgovornosti za dramatičan porast obolelih od depresije, on pripisuje i medijima, koji mnogo pišu o javnim ličnostima, slavnim glumcima i umetnicima koji imaju taj problem, ali i činjenici da je to postala jedna na neki način isplativa bolest.

Kao primer, navodi „Američku klasifikaciju mentalnih bolesti“, knjigu u kojoj su opisani različiti mentalni poremećaji, pa i depresija – koja je svom izdavaču donela prihod od 18 miliona dolara. Takođe, kako napominje, tu je i veliki broj suštinski nedelotvornih lekova.

„U najboljim mogućim časopisima, mi uvek iznova imamo tekstove koji pokazuju da se rezultati istraživanja o efikasnosti antidepresiva lažiraju“, primetio je Dimitrijević.

On tvrdi da se prikazuju kao mnogo bolji, dok je u praksi razlika između placeba i antidepresiva u nivou 30 do 35 odsto.

Dakle, kako je rekao, da li ste vi meni dali vitamin C, andol, pilulicu sa šećerom, ili ste mi dali antidepresiv – dva mozga od tri, ne prave nikakvu razliku.

Kao jedan od učesnika serije tribina „Na kafi sa psihologom“, u organizaciji Fondacije Hemofarm, Dimitrijević je izneo da se, kao psiholog, uvek bavi pitanjima kvaliteta sna kod potencijalnih pacijenata, kao i eventualnim promenama u koncentraciji.

Po njemu, san na najfiniji način pokazuje da li je organizam u pravilnom ritmu, ili nešto nije kako bi trebalo da bude.

Znaci za „uzbunu“ su promene u ritmu spavanja, da li čovek može da zaspi, da li se lako probudi, da li ima noćnih mora, snova koji se ponavljaju.

„Koncentracija je najfinija mentalna funkcija i najskuplja mentalna funkcija, koja prva propada i poslednja se oporavlja“, napominje Dimitrijević.

Prema njegovoj oceni, sumnju može da pobudi činjenica da pacijent ne može da čita, da uči, da prati razgovor kao ranije, da ne može da prestane da razmišlja o nečemu za šta se zainteresuje. Ipak, ono što ističe kao sržni problem kod svih osoba sa dijagnozom depresije jeste – samopoštovanje.

U tom pogledu, navodi da je jako važno ukoliko osoba sebe više ne smatra kompetentnom, privlačnom, da li ima nekoga kome je privlačna, zanimljiva ili duhovita.

„Depresija na izvestan način, ponekad na dramatično moćan način, uništi vaše samopoštovanje, tako da postoje trenuci kada uopšte ne možete da poverujete da vredite i da će se to ikada promeniti“, zaključio je Dimitrijević.