Rak grlića materice – preventiva, simptomi, faze i intervencije

Zdravlje 27. jan 201915:13 > 15:29
N1

U Srbiji godišnje od raka grlića materice umre oko 600 žena, a profesor dr Živko Perišić, ginekolog GAK "Narodni front" i član Republičke komisije za prevenciju raka grlića materice, kaže da je problem u prevenciji i ranom otkrivanju.

Postoji primarna i sekundarna prevencija, kaže doktor, koji navodi da je primarna vakcinacija. „Vakcina postoji više od 10 godina u svetu, ističe. Ta vakcina je protiv humanog papiloma virusa koji je dokazano izazivač kancera grlića materice, odnosno onkogeni njegovi tipovi, dodaje. Jako je bitno raditi masovnu vakcinaciju, ta vakcina je registrovana u maju 2008. u svetu, a odmah posle nekoliko meseci je registrovana i kod nas, naveo je.

Ona može da se daje, sve osobe mogu same da je kupe vakcinu i da je prime, naglasio je gost N1. Perišić kaže da  vakcina košta od 200 do 300 evra. „Najbolje je vakcinisati decu (i devojčice i dečaci) između 12 i 16 godine, pre prvog seksualnog odnosa i onda vakcina štiti efikasno“.

Sekundarna prevencija je skrining, navodi gost N1, dodajući da je važan organizovani skrining, kad se određene grupe žena, starosne grupe, da se pozivaju u određenom periodu.

Prema nacionalnom programu predviđeno je da žene jednom godišnje treba da urade Papanikolau test, ali ne vatom nego špatulom, jer je tada uzorak mnogo pouzdaniji, prenosi doktor.

Bitno je da se sprovodi taj skrining zajedno sa vakcinacijom, da bismo imali zdravo društvo, naveo je Perišić.

Doktor ističe da ne postoje simptomi rane infekcije i premalignih stadijuma, dok još nije došlo do karcinoma. „Kad žena ima bolove, krvarenje zbog promene na grliću materice – to su kasni simptomi, simptomi uznapredovale bolesti, i zbog toga je važno da pregledi vrše na vreme. Ti pregledi su apsolutno bezbolni, neinvanzivni. Skrining kao takav je vrlo jeftina metoda i moraju da se masovno koriste“, kaže gost N1.

Jako je bitno raditi i testiranje na humani papiloma virus, koje se kod nas radi odavno na veoma puno mesta, navodi.

Grlić materice je jedan od retkih organa kod kojih je moguće od banalnih zapaljenskih promena do karcinoma pratiti i na vreme postaviti dijagnozu i lečiti, ističe doktor. Čak i u poslednjem stadijumu, pre karcinoma, efikasno je lečenje, manje se skrati grlić materice – za trećinu, četvrtinu, dodaje.

Govoreći o mikroinvanzivnom karcinomu, odnosno početnoj invaziji, kaže da ne znači da mora odmah da se odstranjuje materica. „Može da se uradi amputacija grlića materice, može da se vaginalnim putem odstrani deo grlića, laparoskopskim putem da se odstrane žlezde iz male karlice, nabraja doktor i kaže da to zavisi i od starosti žene i toga da li je rađala i da li planira još da rađa. Ukoliko više nije početni karcinom, onda je neophodno hirurško lečenje koje često prati i zračna terapija, pojasnio je.

Detaljnije o skraćenju materice inače, a i za vreme trudnoće, pogledajte u videu.