Dilema oca autističnog deteta: Boginje ili MMR vakcina?

Zdravlje 16. mar 201719:00 > 19:35
N1

Jakov Peković je otac dvojice dečaka od šest i tri godine. Roditelj je, kaže, kome vesti iz regiona podjednako kao i vakcinacija dece izaziva strah. A strah se javio kada je saznao da njegov stariji sin ima autizam i to ubzo pošto je primio MMR vakcinu. Iako je "za" vakcinaciju, nova dilema postoji.

„Ja sad imam drugo dete koje je primilo sve vakcine osim MMR-a i imam dvostruki strah. Da li će da se zarazi i da postane i on autističan – daleko bilo ili drugi strah: da li će da dobije opet male boginje ili zauške ako ako ga ne vakcinišemo tom vakcinom MMR“, kaže Jakov Peković.

Lekari, ipak, upozoravaju da je vakcinacija jedini način da se epidemija malih boginja, poput aktuelne u Rumuniji i Mađarskoj – spreči! Na roditelje apeluju da decu vakcinišu i da ne treba da strahuju, jer uveravaju da opasnost postoji samo od izbegavanja vakcine.

„Nema mesta panici. Ono što se dešava u neposrednom okruženju da ne kažem na tromeđi Mađarske Rumunije i Srbije – neću da kažem da nije ništa novo, ali to je jednostavno posledica nevakcinisanja određenog procenta populacije, u tom regionu. Podsetiću vas, vakcinacija je obavezna“, napominje Berislav Vekić, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja.

U susednoj Rumuniji je nekoliko hiljada Rumuna obolelo, a 17 preminulo od malih boginja. Lekari zbog kritične situacije u regionu ponovo apeluju na opasnosti od izbegavanja vakcinacije dece. Podsećaju i da je Zakonom iz 2015. vakcinacija obavezna.

I to u drugoj i sedmoj godini, jer ukoliko se dete ne vakciniše, za roditelja sledi kazna od 30 do 150 hiljada dinara. Vakcinacije MMR-om se u pomenutim periodima pridržava 81 odsto, odnosno 91.1 odsto građana Srbije. U Beogradu, procenti ne ohrabruju – jer trećina dvogodišnjaka u 2016. nije vakcinisana. Ali, pitanje je i koliko su zaštićeni ljudi koji žive u graničnim okruzima Rumunije i Mađarske?

„Taj imunološki bedem, odnosno zaštita je preko 95 odsto što se tiče imunizacije ovom vakcinom. Šta to znači? Znači, ukoliko bi došlo do unosa uzročnika malih boginja u osetljivu ciljnu populaciju – ne bi došlo do daljeg širenja bolesti“, objašnjava Dragana Dimitrijević, epidemiolog Instituta Batut.

A širenje je, dodaju stručnjaci, moguće iz jedne u drugu zemlju. Zato je bolnica u Makou u Mađarskoj, na tromeđi te zemlje, Srbije i Rumunije, gde je epidemija izbila, zatvorena. I kod Mađara i kod Rumuna, krizu je mogao da izazove jedan oboleli, jer tek jedna osoba može da zarazi 15 nevakcinisanih.