Život migranata u kampovima u Srbiji – mešavina sreće i tuge, sanjaju bolje

Vesti 17. jun 202120:12 15 komentara

Evropska unija donirala je Srbiji još dva i po miliona evra za podršku upravljanja migracijama. Evropski i srpski zvaničnici na taj način nastavljaju zajednički angažman na tom polju, poručeno je na potpisivanju ugovora. Podrška je potrebna, smatraju stručnjaci, ali je treba posmatrati sa dozom opreza.

Bežeći od rata i oskudice, na putu ka Evropskoj uniji od 2015. kroz Srbiju je prošlo preko 650.000 izbeglica, migranata i tražilaca azila, više od polovine ih je bilo iz Avganistana, Sirije i Iraka.

Trenutno ih je u Srbiji između šest i sedam hiljada. U centrima za azil i prihvatnim centrima poput onog u Krnjači, kojih ima oko 19, nalazi se nešto manje od 4.000 ljudi, dok je oko 2.000 njih na ulici.

Najviše ih je u pograničnim delovima sa Mađarskom, Rumunijom i Hrvatskom, a prema proceni UNICEF-a, između trećine i četvrtine njih su maloletna lica. Život u kampu im je mešavina sreće i tuge, prihvatljiv je, ali sanjaju bolje.

„Ne možemo da živimo sa decom u kampovima. Veoma su mali, moraju da idu u školu. Samo želim da imaju srećan život“.

„Komesarijat za izbeglice se stvarno trudi da nam izađe u susret. Trenutno nam je pretoplo u barakama, nadam se da će nam pomoći po tom pitanju“, poručuju.

Uskoro bi trebalo da bude lakše, pošto je Evropska unija opredelila dodatna sredstva za unapređenje prihvatnih kapaciteta, usluga zaštite i pristupa obrazovanju.

„EU je uz Srbiju od početka, kada je reč o rešavanju migracijskih izazova i moram da naglasim da ste uvek bili pouzdan partner kada govorimo o migracijama“, rekla je komesarka EU za unutrašnje poslove i migracije Ilva Johanson.

Zahvalan je predsednik Srbije evropskim poreskim obaveznicima, koji su do sada ukupno izdvojili više od 11 miliona evra za pomoć migrantima i poziva na dalju solidarnost.

„Naša obaveza je da ih tretiramo kao ljude, da ih tretiramo onako kako tretiramo sve naše ljude. Mislim da je lepo da pokažemo pravo gostoljubivo lice Srbije, a ne da razlog sa svoje neuspehe u pojedinim oblastima uvek tražimo u nekom drugom“, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Opterećenje na zemljama Zapadnog Balkana?

Pravnik i stručnjak za ljudska prava Nikola Kovačević pohvaljuje Srbiju, jer ko god želi da uđe u prihvatni centar, njemu će to biti omogućeno i tamo će mu biti obezbeđen egzistencijalni minimum.

N1

„To neće biti idealni uslovi, ali dobiće mogućnost da preživi. Što, naravno, nije dovoljno i jasno je da na prihvatnim kapacitetima u Republici Srbiji mora još mnogo da se radi, kako bi dostigli odgovarajući standard u kome se pre svega poštuje ljudsko dostojanstvo“, smatra Kovačević.

EU prolazi kroz reformu migracione politike koja će, po svemu sudeći, težiti da pomeri opterećenje na zemlje Zapadnog Balkana i one na spoljnim granicama, smatra Kovačević. Zabrinut je, jer srpski sitem azila nije dovoljno siguran.

„Primoravati ljude koji su izbeglice i koji su u potrebi za međunarodnom zaštitom da ostanu u zemlji čiji je sistem azila još u razvoju, nije saglasno standardima međunarodnog izbegličkog prava, međunarodnog prava i ljudskih prava“, dodaje Kovačević.

Kovačević podvlači – najveći broj izbeglica je otišao i nema mesta tvrdnjama da je moguće masovno vraćanje, kao ni pravnog osnova za to. Takav scenario je, kaže, na nivou teorija zavere.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare