Zbog čega je izgrađena, čemu služi i zašto ne radi Fabrika vakcina u Zemunu

Vesti 15. nov 202221:05 27 komentara

Godinu dana od početka gradnje, Fabrika vakcina u Zemunu nije počela da radi. Do sada po sklopljenim ugovorima državu fabrika košta oko 47 miliona evra. Iako je trebalo već pola godine da izvozimo vakcine, sem eksterijera fabrike nema ničega. Nakon velikih obećanja, zatišje o probijenim rokovima i rastu troškova. Zbog čega je izgrađena i zašto ne radi Fabrika vakcina?

Najavljena je kao regionalno čudo…

„Verovali ili ne, od 15. oktobra imaćemo velike količine vakcina za nas ali i za ceo region. Imaćemo fabriku vakcina koja će u budućnosti moći da proizvodi i druge vekcine“, rekao je predsednik Aleksandar Vučić u martu 2021. godine.

A u oktobru – biće u martu.

Povezane vesti

„Mi ćemo do kraja marta 2022. godine dobiti tu prvu fazu i prvi pogon za punjenje vakcina. Od aprila meseca moći ćemo da se pojavimo na tržištu…“, korigovao je najavu Vučić  9. septembra 2021. godine.

Spolja gladac, a unutra…?

Više od godinu dana od prve lopate, u fabrici se ne proizvodi ništa. O rokovima se govorilo do početka ove godine, a sada, čini se, na fabriku su svi zaboravili.

„Ono što je bilo jako čudno kod te fabrike, krenulo je i delovalo kao projekat kojim će se svi hvaliti. A onda kako je vreme prolazilo i kako smo shvatili da ta fabrika neće biti tada kada je obećana, tako su svi prestali da odgovaraju, da daju izjave. Tim povodom mi smo pokušali nekoliko puta da stupimo u kontakt i sa RFZO, Ministarstvom zdravlja, Beogradom“, rekla je Katarina Baletić iz Nove ekonomije.

Na iste te adrese pisali smo i mi, ali odgovore nismo dobili. Na pitanje – „Gde je zapelo“?, niko od nadležnih nema odgovor.

„Danas je tema fabrike prilično skrajnuta, ni korona više nije goruća tema. Tako se i ovo pomera sa te centralne teme važnosti i onda zvaničnici izbegavaju da odgovaraju na pitanja zašto se kasni“, dodala je Baletić.

Srbija je na osnovu javnih nabavki do sada investirala najmanje 47 miliona evra, dok ulaganja i obaveze stranih partnera iz Kine i sa Bliskog Istoka, nisu poznata. Sa udelom od 33 odsto u vlasništvu kompanije za proizvodnju, država je pristala na manja ovlašćenja, a pripašće joj trećina ukupnih prihoda. A kada?

N1

Panić: Vučić jednu aferu zatrpava drugom

„I tada kada je najavljena izgradnja fabrike vakcina, za one koji se malo razumeju u problematiku, to je bilo krajnje neozbiljno. To je bio jedan krajnje populistički potez predsednika, koji ne razmišlja apsolutno o posledicama, već jednu aferu zatrpava drugom. Ono što stiže u Srbiju, bilo da su ruske, bilo da su kineske, nisam sad siguran šta sve stiže u Srbiju iz ove dve zemlje, stiže gotovo i faktički se u Srbiji samo pakuje. I ako mi imamo neku proizvodnju to je ta proizvodnja. Pitanje je kakvu bi vakcinu sada proizvodila ta kineska fabrika pošto je trenutno aktuelna bivalentna vakcina“, kaže Rade Panić iz „Ujedinjenih protiv kovida“.

„Ja računam da će se oni prešaltovati. Ako su zaista uložili pare u proizvodni pogon, mrtve vakcine, vi ne možete sada tu da pravite neku drugu vakcinu. Vi morate to da uklonite, pa da postavljate novu proizvodnu traku, to je drugi tehbološki proces, tako da je komplikovano. Pretpostavljam, pošto se ćuti i šta će sad tu i Arapi? Mi dali teren, dali infrastrukturu, doveli vodu, struju, bacili 50 miliona. Šta oni ulažu? A mi smo trećinski vlasnik“, ističe epidemiolog Zoran Radovanović.

Izgradnja ove fabrike i propratne infrastrukture dodeljena je privatnoj firmi Termomont, a u decembru 2021. je osnovana kompanija „Life Biotech“ za proizvodnju vakcina u većinskom vlasništvu arapskog „Hayat Biotech“-a. Javnost je i ovog puta uskraćena za detalje.

N1

„Taj krovni sporazum koji bi trebalo da nam pokaže koje sve mogućnosti imamo tamo, mi taj ugovor nemamo. Zbog toga je vrlo problematično šta se zapravo nalazi u toj fabrici, šta će moći da se proizvodi“, smatra Katarina Baletić.

„Verujem da kao i sa nabavkama vakcina, nabavkama respiratora, gradnjom specijalnih kovid bolnica, tako i sa fabrikom vakcina, osim populizma verovatno ima i neki materijalni interes. Sve je rađeno direktnim pogodbama, bez tendera. Situacija pandemije i hitnost to zahteva, ali zakon podrazumeva da se na odgovornim mestima, ili mestima koji odlučuju, nalaze ozbiljni i odgovorni ljudi“, zaključuje Rade Panić.

Ljudi koji bi javnosti odgovorili na pitanja o probijanju rokova, zbog čega je i cena projekta rasla, da bi vrednost ugovora stigla do 47 miliona.

Napominjemo da su pitanja o ovoj temi poslata Ministarstvu zdravlja, Ministarstvu odbrane, Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje, Institutu „Batut“, kao i nadležnima u Gradu Beogradu, ali niko do emitovanja ovog priloga nije odgovorio na pitanja.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare