Vulin kaže da nasilje neće tolerisati od koga god da dolazi – da li je baš tako

Vesti 13. okt 202221:31 9 komentara

Zbog sumnje da su povredili 12 policajaca u danu Evroprajda, policija je uhapsila 21 pripradnika navijačkih grupa. Ministar policije Aleksandar Vulin lično se založio da se napadači brzo pronađu i zbog toga napravio i Radnu grupu. Kada su uhapšeni poručio je da se "nasilje neće tolerisati od koga god dolazi". Kako i zašto se onda toleriše nasilje nad drugima, pa i ono koje čine policajci i zašto pripadnici LGBTI zajednice nasilje retko i prijavljuju.

Mladić iz Čačka pre desetak dana otišao je u jedan lokalni klub kako bi sa drugaricom proslavio njen rođendan. Iako on nikome ništa loše nije uradio, napadnut je. I to po ko zna koji put.

„U tom trenutku kada sam odlučio da izađem iz tog kluba, desilo se da je neko od dece koja sada dolaze u taj klub gađao mene flašom. Flaša je proletela između mojih drugarica što je opet jako rizično i pogodila mene u desno koleno“, kaže Lazar Savić.

Samo zato što je drugačiji od većine.

„Zbog toga što sam ja se za vreme i pre Evroprajda autovao“, kaže on.

Ovaj napad nije prijavio, jer misli da je flašu bacio neko maloletan. A i da nije, ranija iskustva su mu pokazala da je ta borba uzaludna.

Pročitajte još

„Ranije sam takođe prijavljivao neke incidente, međutim, odgovori su se zadržali na tome da oni ne mogu ništa da učine povodom toga“, kaže Savić.

Da li policajci zaista ne mogu ili neće ništa da učine pita se LGBTI zajednica već godinama i prilikom svakog napada na njih. Sada naročito jer su kroz nepunih mesec dana od Evroprajda uhapšeni mladići iz navijačkih grupa zbog sumnje da su na dan Parade ponosa povredili 12 policajaca.

„Tako sistem treba da funkcioniše. I treba svi da pozdravimo postupanje za napad na službena lica“, kaže Sanja Radivojević iz Beogradskog centra za ljudska prava.

Pozdravljaju postupanje policije i tužioci, ali i podsećaju:

„Svi smo jednaki pred zakonom i ne bi smeli da postoje oni koji su jednakiji“, kaže Predrag Milovanović iz Udruženja tužilaca.

„Ono što je napisano jesmo, ali u praksi nije tako“, kaže Lazar Savić.

U praksi bi morali biti pronađeni, potom i procesuirani napadači i na učesnike Parade ponosa, a ne samo na policajce. A bilo ih je, tvrde u organizaciji Da se zna, koja beleži sve napade na LGBTI zajednicu. Na dan Prajda zabeležili su 16 incidenata, devetoro ljudi je fizički napadnuto.

„Uglavnom slučajevi nisu prijavljeni, zbog nepoverenja u institucije. Ali neki od njih jesu, znamo za jedan slučaj da je prijavljen“, kaže Miloš Kovačević iz Da se zna.

„Kao deo manjine u Srbiji, kao što je LGBTI+ zajednica, koja je u takvom nezavidnom položaju da godinama se ništa ne reaguje, ne očekujemo ni sad iako želimo da se reaguje“, kaže Savić.

„Ja stvarno ne znam zbog čega je to tako da li postoji problem u iznalaženju valjanog dokaznog materijala pa je zbog toga taj postupak toliko spor ili je nešto drugo u pitanju vanpravno, u to ne bih mogao da ulazim“, kaže Milovanović.

Pronalaženje i dokaza i počinilaca je već godinama vrlo sporo, pokazuje iskustvo organizacije Da se zna. Nakon što napad prijave, većina slučajeva dođe samo do predistražnog postupka.

„Koji nema nikakvo ograničeno trajanje i zapravo velika većina njih ima osećaj da slučaj stoji samo u fioci u tužilaštvu ili policiji“, kaže Miloš Kovačević.

A pre nego što slučaj dođe do neke tužilačke fioke, žrtve moraju da istrpe policijsko ponižavanje, ismevanje, odgovaranje od podnošenja krivične prijave, priča Kovačević. Zbog toga bi, predlaže on, kroz zakone trebalo uvesti institut „osobe od poverenja“.

„A to je osoba koja će sa vama biti i prisustvovati u momentu kada podnosite krivičnu prijavu u policijskoj stanici. Zašto je to vrlo važno uvesti i to imaju sve zemlje Evropske unije, jer to propisuje direktiva o pravima žrtava“, kaže Kovačević.

Osoba od poverenja može biti neko iz nevladine organizacije, ali i neko blizak žrtvi.

„Ovako oni praktično mogu da urade i kažu žrtvi šta god hoće i neće biti svedoka. Biće reč dva policijska službenika protiv reči žrtve, a ovo je pravosudni sistem koji veruje policiji“, kaže Kovačević.

Da veruje policiji i štiti je više nego druge, sumnjaju i građani koji su odmah nakon julskih protesta 2020. godine u Beogradu podneli krivične prijave za policijsko zlostavljanje.

„Imate i dalje slučajeve za koje je podneta krivična prijava da uopšte nisu saslušana oštećena lica. Moram da podsetim da nijedan izolovani video zapis sa službenih kamera, sa saobraćajnica ili kamera koje su se nalazile na obližnjim objektima nije korišćeno kao dokazno sredstvo u tim slučajevima“, kaže Sanja Radivojević.

Tadašnji direktor policije uveravao nas je tada da će nadležne službe MUP-a to ispitati.

„Bilo je snimaka gde postoje indicije da su možda pojedini policijski službenici prekoračili silu“, rekao je Vladimir Rebić.

Međutim, već sledeća rečenica bila je dovoljan signal da oštećeni ne treba mnogo da se nadaju.

„Ali, upravo ti ljudi, koji su bili predmet primene fizičke snage od strane policije, to su ljudi koji su u prethodnom periodu ponašali na ovaj način kao što ste imali da vidite“, rekao je Rebić.

„Uvidom u spise u neki od predmeta naišli smo na zabelešku javnog tužioca da je on u okviru svojih kapaciteta učinio sve što može i da je potrebno sve te predmete gde smo našli zabeležbu arhivirati do nastupanja zastare ili do nepronalaska ko su ta odgovorna službena lica“, kaže Radivojević.

Kako bi pravda bila i brža i dostižnija, u ovim i svim drugim slučajevima, potrebna je efektivnija kontrola policije, kao i zakonom regulisano povezivanje tužilaštva i policije, misli Predrag Milovanović iz Udruženja tužilaca.

„I eventualno kada bi tužilac mogao da bude i stvarno nadređeni policiji i da utiče eventualno na neka kadrovska rešenja u policiji. Primera radi, kada bi generalni, vrhovni tužilac, bio i šef policije, to je jedno uporedno rešenje. Kod nas je teško to primenjivo“, kaže Milovanović.

Međutim, kada bi bilo primenjivo, naglašava Milovanović, onda bi tužilac mogao da odgovara za rezultate otkrivanja, ali i neotkrivanja počinilaca krivičnih dela.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare