Vujović: Vlada svesna značaja životne sredine, zato je budžet ministarstva veći

Vesti 07. dec 202215:43 2 komentara
TANJUG/MILOŠ MILIVOJEVIĆ

Ministarka za zaštitu životne sredine Irena Vujović izjavila je da se budžet tog ministarstva konstantno povećava, jer je Vlada Srbije svesna značaja zaštite životne sredine.

Ona je na otvaranju konferencije o energetici i zaštiti životne sredine „Look Up“ na Kopaoniku rekla da je usvojen program razvoja cirkularne ekonomije, a biće usvojen i niz zakona koji se tiču zaštite životne sredine.

„Vlada Srbije je svesna značaja zaštite životne sredine. Ekonomski investicioni plan za Zapadni Balkan suštinski je povezan sa Zelenom agendom za Zeleni Balkan, podržava tranziciju, stimuliše ekonomski rast i podržava reforme da bi se Srbija približila tržištu EU“, rekla je Vujović.

Dodala je da su to prioriteti Vlade i da je Srbija opredeljena za stratešku implementaciju sa glavnim tekovinama EU.

„Budžet našeg ministarstva se konstantno povećava. U 2020. godini je iznosio 2,7 milijardi dinara, a za 2023. godinu iznosi 18 milijardi“, rekla je Vujović.

Istakla je da je Srbiji potrebno oko 12,7 miliona evra samo za usklađivanje sa propisima EU i to samo u okviru poglavlja 27, a da najveći deo tog iznosa čine investiciona ulganja.

TANJUG/MILOŠ MILIVOJEVIĆ

Predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež rekao je da zaštita životne sredine pokreće svet na mnogo načina.

„Obično govorimo o ovoj temi koja je trend i da napravimo nove investicije. Retko govorimo o suštini pa i problemima“, rekao je Čadež.

Dodao je da su tema i pokretanje tih pitanja jako važni za sve i da su razgovori o tome šta je pravedna zelena tranzicija sve intenzivniji i da tako treba da bude.

„Jedan od velikih strateških pitanja jeste kako će se ovaj region razvijati u daljoj budućnosti i da zajedno sa partnerima shvatimo da je to naš zajednički problem“, rekao je Čadež.

Ministarka za evropske integracije Tanja Miščević rekla je da treba napraviti jasnu razliku o tome „da li uskladjivanje sa standardima EU u ovim oblastima, koje su ključne politike razvoja i društva i država, samo nešto što je naša obaveza ili realna potreba“.

„Biće da nismo svesni svih elemenata napretka i tu je cirkularna ekonomija odličan primer. Otpad je jedan od tema, reciklaža kao i digitalizacija su teme koje smo pokrenuli približavajući se EU, ali su one sve bile tu oko nas, samo nisu bile u fokusu“, rekla je Miščević.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare