Vučić najavio fabriku vakcina u Srbiji, stručnjaci – imamo Torlak, nemamo kadar

Vesti 23. jan 202119:12 > 19:28 182 komentara

Godinu dana nakon prognoziranja ministra zdravlja Zlatibora Lončara da bi i Srbija mogla da doprinese borbi protiv pandemije svojom vakcinom, ona i dalje ne postoji. Uprkos tome, fabrika vakcina bi mogla biti napravljena, najavljuje predsednik države. Čija licenca bi se u tom slučaju koristila, za sada, nije poznato. Epidemiolozi procenjuju da bismo mogli da pravimo kinesku vakcinu i da bi za te potrebe mogli da se iskoriste kapaciteti Instituta Torlak.

Dok još niko nije znao koliko će opasna epidemija biti i da će morati da se obuzda vakcinom, naš ministar zdravlja samouvereno je ponavljao:

„Srbija ima stručnjake i Srbija može da krene da pravi vakcinu“, rekao je Zlatibor Lončar u martu prošle godine.

Ispostaviće se da, ipak, nema i da ne može. Zato stručnjake šalje u Rusiju po znanje.

„Danas idu naši stručnjaci iz Instituta Torlak u Rusku Federaciju da posete proizvodne kapacitete. Mi se borimo da ukoliko možemo i što pre Sputnjik vakcinu proizvodimo i u Republici Srbiji, odnosno na Torlaku“, rekla je premijerka Ana Brnabić.

Povezane vesti:

Predsednik, čini se, ima druge planove.

„Mi ćemo pokušati da napravimo bukvalno fabriku vakcina u Srbiji. Da mi možemo da proizvedemo i da možemo u svakom trenutku da proizvedemo dovoljno vakcina za naše stanovništvo a i za nekoga u okruženju“, poručuje predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Ali za novom fabrikom nema potrebe, kaže čovek, koji, za razliku od političara, o epidemijama ima stručno znanje. Institut Torlak je, kaže, sasvim dovoljan.

„Tamo je više od sedam hektara zemlje, mi možemo nešto još da dozidamo tamo, ali problem je drugi. Vi morate onda da obezbedite kvalitetan kadar. Sa Torlaka su mnogi pobegli, bila je čistka jedna velika pre pet, šest godina“, objašnjava epidemiolog Zoran Radovanović.

Ukoliko bismo taj kadar i vratili, mogli bismo da pravimo kinesku, procenjuje Radovanović. Rusku i oksfordsku misli da ne bismo mogli da proizvodimo bez pomoći sa strane, dok o novim tehnologijama koje koristi kompanija Fajzer kod nas nema ni govora.

„Što se opreme tiče, to treba ipak razumno ulagati, jer mnogo para je potrošeno tamo (na Torlaku) uzalud tokom poslednjih dvadesetak i više godina. Dakle, ići ciljano, dovesti ljude sa strane koji će da ukažu šta je potrebno za tačno ciljanu svrhu“, dodaje Radovanović.

Organizacije brine finansiranje

Organizacije koje prate trošenje javnog novca brine finansiranje takvih projekata. U slučaju nedavno otvorenih kovid bolnica u Batajnici i Kruševcu, Ministarstvo zdravlja nije navelo za šta je tačno koji evro potrošilo.

„Kada je reč o kovid bolnicama, imali smo situaciju da je opremanje tih bolnica u potpunosti bilo izuzeto od primene Zakona o javnim nabavkama, uz pozivanje na to da je potrebno štititi bezbednost države, što očigledno nije bio opravdan izuzetak i utemeljenje u zakonu. Dakle, nezakonite su bile te nabavke“, kaže Nemanja Nenadić iz Transparentnosti Srbija.

Koliko bi mogla da nas košta nova fabrika vakcina, političari za sada ne govore. O medicinskoj opremi i respiratorima koje smo još na početku epidemije nabavljali i platili, takođe ćute. Ako bi to došlo do Suda u Strazburu, kaže Nenadić, onda bi morali da progovore.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare