Ulaganje u vojsku: Bez plana ili je u pitanju “vojna tajna”?

Vesti 03. jul 202119:31 > 19:55 28 komentara

Ulaganja u vojsku i naoružanje nikad veća - to je ono što često čujemo od zvaničnika, a pre svega predsednika Srbije. Za šta se i na koji način troši novac i da li nabavke odgovaraju potrebama vojske javnost ipak ne zna. Jer planovi ulaganja nisu dostupni javnosti, objašnjavaju sagovornici N1.

Jedinice Kopnene vojske, Ratnog vazduhoplovstva i PVO, 72. brigade za specijalne operacije i 63. padobranske brigade, tenkovi, borbenih vozila, artiljerijski sistemi i oruđa, avioni, helikopteri, daljinski pilotirani vazduhoplovi, PVO sistem i naoružanje pešadijskih i specijalnih jedinica. Sve to je potrebno da bi doživljaj koji državni zvaničnici imaju uživo mogao da bude prenet i na TV ekrane.

Povezane vesti:

„Nikada nismo bili blizu ove snage“, kaže presednik Srbije Aleksandar Vučić.

Demonstriranje snage ili stvarna briga za vojsku? Javnost ne zna jer se novac ne troši na transparentan način. Vojni analitičar Aleksandar Radič za N1 kaže da su ulagnaja u vojsku počela da se povećavaju od 2016. i 2017. godine.

„Vidite da postoji ta pauza od 2012. do 2016. godine. E to je vrlo zanimljivo za analizu. Zašto u tom periodu nisu preduzimanje nabavke i odjednom se oslobodio prostor, pojavio se novac koji do tada nije postojao“, ukazuje Radić.

Novac koji se za vojsku pojavio je na nivou dve milijarde. To je podatak koji je izneo predsednik Srbije.

Nekadašnji načelnik Generalštaba Zdravko Ponoš se ne slaže da se danas izdvaja više nego ikada.

„Vidi se da je tek sad to izdvajanje za vojsku sustiglo to što je bilo 2008. godine. Tek prethodne tri godine to je počelo da raste… to su evrići… evri. Ovako to izgleda kad se zbroji za aparat sile“, ocenjuje Ponoš.

Marija Ignjatijević iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku ističe da imamo velike razlike u rebalansima.

„Sredstva se preusmeravaju iz budžetskih rezervi tokom godine što nam govori o tome da se, zapravo, recimo razni ugovori o nabavkama naoružanja više ad hok i ugovaraju ad hok nego na osnovu planova i potreba vojske“, navodi Ignjatijević.

Da bi ulaganje za vojsku bilo u skladu sa potrebama vojnika, podoficira i oficira potrebno je budžet planirati kratkoročno, srednjoročno i dugoročno. A kako drugačije nego vojnički precizno.

„On može da se veoma precizno isplanira zato što vojska zna koja joj je formacija i personalna i materijalna“, kaže Novica Antić iz Vojnog sindikata.

„Dakle ona tačno zna čime raspolaže kad su u pitanju ljudi, tehnika, objekti i tako dalje i može da izračuna u dinar po kontima za koju namenu i kako troši novac“, dodaje on.

To ipak ne znamo jer planovi nisu obelodanjeni, objašnjava Marija Ignjatijević.

„Tu nam je vrlo ilustrativan primer uvećanje budžeta rebalansom od 40 posto. Ne znamo šta se to toliko drastično promenilo u roku od četiri meseca kada je usvojen budžet da bismo rebalansom predvideli uvećanje od 40 posto“, dodaje ona.

Uslovima rada u vojsci ipak nisu zadovoljni, pa ljudi neretko odlaze, pokazuje prošlogodišnje istraživanje Beogradskog centra za bezbednosnu politiku. Jedan od razloga je i sporo napredovanje u služb, kaže Novica Antić.

„Danas ljudi ostaju u činu po 15 godina, 17-18 godina dok neki ekspresno napreduju nezakonito. Kao što je to slučaj kao što je to sa direktorom Vojnobezbednosne agencije koji je za period od četiri godine tri puta vanredno unapređen što ne dozvoljava zakon„, ocenjuje on.

Nekad se, kaže, znalo kada možete dobiti čin i ići na narednu dužnost dok je danas teško planirati vojničku karijeru.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare