Todorović Štiplija: Srbiju u EU vode samo reforme, ni sankcije Rusiji, ni Kosovo

Vesti 07. okt 202210:28 13 komentara

"Evropska politička zajednica je prvi veliki sastanak evropskih lidera o gorućim temama i problemima posle skoro 40-50 godina", kaže direktor Centra savremene politike i portala European Western Balkans Nemanja Todorović Štiplija. Podseća i da je Srbija dugo pred vratima EU. "Neće nas ni usaglašavanje sa restriktivnim merama prema Rusiji, ni završetak dijaloga s Prištinom dovesti do članstva u EU, to su isključivo reforme iz Klastera 1 - demokratija, vladavina prava, ljudska prava, borba protiv organizovanog kriminama i korupcije, kao i javne nabavke", naglasio je Todorović Štiplija.

Prvi sastanak Evropske političke zajednice (EPZ) u Pragu simbolično je aktivacija ideje francuskog predsednika Emanuela Makrona. Plan je da se evropski lideri od sada sastaju bar dva puta godišnje i da svaki drugi put sastanak bude održan u nekoj od država koje nisu članice Evropske unije. Da li je Evropska politička zajednica prilika da se nađe rešenje za goruće geopolitičke probleme ili utešna nagrada za zemlje koje već dugo čekaju pred vratima Unije?

„EPZ je platforma za razgovor o gorućem temama i problemima s kojima se Evropa suočava u ovom specifičnom momentu. Ovo je prvi veliki sastanak ovog tipa posle skoro 40-50 godina, možda 1970-ih godina osnivanjem OEBS-a smo imali smo ovakav neki sastanak. Ovo je ogromna stvar, to je platforma na kojoj bi evropski lideri govorili o gorućim temama, poput rata u Ukrajini, ekonomskoj kizi, krizi hrane… Ostavljaju se po strani neke osetljive teme, kao što su vladavina prava, i to zajedništvo celog kontinenta je zaista jedan veliki uspeh“, rekao je Todorović Štiplija.

POVEZANE VESTI

Međutim, dodaje, posle ovog sastanka nemamo dovoljno informacija o čemu se govorilo iza zatvorenih vrata.

„Mi nemamo drugu stranu, nismo imali agendu, o čemu se govorili na tim okruglim stolovima. Tema energetike je dominirala, verujem da je bila pominjana i tema restriktivnih mera prema Rusiji… Srbija je jedna od retkih zemalja Evropa, ali jedina zemlja ovog regiona koja nije u punom smislu uskladila svoju spoljnu politiku sa politikom EU“, navodi gost N1.

Ministarka rudarstva i energetike Srbije Zorana Mihajlović izjavila je prethodnog dana da će Naftna industrija Srbije (NIS) od 1. novembra uvoziti samo nerusku naftu, i to 80 odsto, dok će 20 odsto biti srpska nafta. Naftna industrija Srbije se mesecima priprema za to, rekla je Mihajlović. A premijerka Srbije Ana Brnabić ocenila je da će „uvođenje sankcija“ EU Srbiji u energetici, po „eksplicitnom zahtevu i ultimatumu“ Hrvatske, direktno naneti štetu vrednu stotina miliona evra Srbiji i njenim građanima.

„To je još rečeno u aprilu, maju, kod šestog paketa sankcija koji se odnosio na naftu. Taj šesti paket ostavlja period od nekoliko meseci da se države snađu oko izvora nafte, da bi se što pre našli neki drugi izvori nafte. Nemamo dovoljno informacija šta sve šesti paket sankcija obuhvata, ne znamo ni koliki su rokovi… Ja juče iz svih izjava i Vučića i ministarke Mihajlović nisam razumeo o kom paketu jedan i drugi govore“, izjavio je Todorović Štiplija.

Prema njegovim rečima, zanimljiv je narativ koji predsednik Vučić koristi. „Da smo pod sankcijama, naravno to je prosto nemoguće, sankcije su usmerene prema ruskim državljanima i kompanijama, a ne prema zemljama. U našem slučaju se radi o sankcijama prema ruskoj kompaniji koja je najveći proizvođač naftnih derivata i najveći prodavac naftnih derivata“, navodi sagovornik N1.

Na pitanje da li je Evropska politička zajednica utešna nagrada za zemlje koje već dugo čekaju pred vratima Unije, Todorović Štiplija odgovara odrečno.

„Od govora Emanuela Makrona i Šarla Mišela bilo je jasno da ne postoji baš direktna veza između toga što su neke zemlje kandidati i Evropske političke zajednice. Na žalost, ta tema se bila pojavila u javnosti i bila je gurana s nekih platformi, ali ne postoji veza, što se juče i dokazalo. Jer mnoge zemlje nisu kandidati za članstvo, neke ne žele ni da budu, a neke ne ispunjavaju minimum uslova za članstvo. Tu temu bih ostavio po strani“, kazao je direktor Centra savremene politike.

Kod novih kandidata za članstvo, a to su Ukrajina, Moldavija i Gruzija, trebaće, kaže Todorović Štiplija, mnogo vremena da se one usklade i sa minimalnim standardima.

„Za njih EPZ možda jeste neka utešna nagrada, za zemlje Zapadnog Balkana nije, jer one nemaju drugi put“, kazao je.

Srbija je, podseća Todorović Štiplija, dugo pred vratima EU.

„I neće nas ni usaglašavanje sa restriktivnim merama prema Rusiji, ni završetak dijaloga s Prištinom dovesti do članstva u EU, to su isključivo reforme iz Klastera 1 – demokratija, vladavina prava, ljudska prava, borba protiv organizovanog kriminama i korupcije, kao i javne nabavke“, naglasio je.

A primetno, dodaje, da u poslednjih nekoliko godina se ide u suprotnom smeru po tim pitanjima.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare