Svet i pšenica – brigama nikad kraja

Vesti 22. maj 202209:55 3 komentara
Sam PANTHAKY / AFP

Indija zabranjuje izvoz pšenice jer toplotni talas šteti usevu, a domaće cene rastu.

Rat u Ukraijini potpuno je poremetio globalnu trgovinu žitom vrednu 120 milijardi dolara. Nemogućnost isporuka iz Ukrajine i Rusije, koje učestvuju u četvrtini svetske trgovine žitaricama, postale su prvo komplikovane, potom i nemoguće, što je podstaklo brigu o jednoj od osnovnih životnih namirnica, hrani kao takvoj, ponudi i potražnji.

Samo u Africi cena je porasla za 60%. Na interaktivnoj mapi koja prati cene od 1975. godine, trenutna cena pšenice je na istorijskom maksimumu (7.98$ po bušelu, u odnosu na prethodni maksimum od pre 20 godina koji je bio 7.50$).

Ali nesreća nikada ne dolazi sama. Bez možda i potrebne pompe, objavljeno je pre neki dan da su cene pšenice u Evropi dostigle rekordnih 453 dolara po toni nakon indijske zabrane izvoza. Zbog čega?

Klimatske promene

Temperature u delovima Indije i Pakistana dostigle su rekordne nivoe, dovodeći živote miliona u opasnost, jer se posledice klimatske krize osećaju širom potkontinenta.

Prosečna maksimalna temperatura za severozapadnu i centralnu Indiju u aprilu bila je najviša od početka beleženja pre 122 godine, dostižući 35,9 i 37,78 stepeni Celzijusa), po podacima Indijskog meteorološkog odeljenja.

Prošlog meseca u Nju Delhiju je sedam uzastopnih dana bilo iznad 40 stepeni. Indija je među zemljama za koje se očekuje da će biti najviše pogođene uticajima klimatske krize, prema Međuvladinom panelu za klimatske promene (IPCC).

Sajjad HUSSAIN / AFP

Nije trebalo dugo vremena da prođe da bi počele da se osećaju konsekvence temperatura koje su ove godine poranile već u martu.

U severnoj državi Pendžab, poznatoj kao „indijska korpa za hleb“, posledice su se osetile momentalno. Zbog toplotnog talasa gubitak je bio oko 500 kilograma po hektaru za aprilski prinos, a finalni rezultati za maj, svakako neće biti bolji.

Vlada Indije stoga je donela odluku da zabrani izvoz pšenice, s tim što će i dalje dozvoliti izvoz podržan već izdatim akreditivima i „zemljama koje zatraže zalihe kako bi zadovoljile svoje potrebe za sigurnošću u hrani“. Vlada ove zemlje na zvaničnoj konferenciji za novinare ostavila je mogućnost da ova zabrana bude podložna reviziji.

Sve karte na Indiju

 Globalni kupci su računali na zalihe drugog po veličini svetskog proizvođača pšenice nakon ruske invazije na Ukrajinu 24. februara. Pre ove zabrane, Indija je imala za cilj da isporuči rekordnih 10 miliona tona ove godine.

Indijski zvaničnici su naveli da „ove godine nije bilo dramatičnog pada proizvodnje pšenice, ali je neregulisani izvoz doveo do rasta lokalnih cena. Ne želimo da se trgovina pšenicom odvija na neregulisan način ili da se desi gomilanje“, rekao je sekretar za trgovinu Subrahmanjam novinarima u Nju Delhiju.

Iako nije jedan od najvećih svetskih izvoznika pšenice (Rusija, Evropa, Sjedinjene Države i Kanada su tradicionalno najveći svetski izvoznici pšenice, te su ove zemlje činile oko 60% svetskog izvoza pšenice od 2015. do 2020. godine, prema američkom Ministarstvu poljoprivrede), indijska zabrana izazvala je bojazan da bi mogla da dovede do novih povećanja cena, što se i obistinjuje, i najviše se odnosi na siromašne potrošače u Aziji i Africi.

psenica
Sam PANTHAKY / AFP

Proizvođači su očekivali smanjenje izvoza, ali izgleda da su brojke o inflaciji promenile mišljenje vlade. Rastuće cene hrane i energenata gurnule su godišnju inflaciju na malo u Indiji blizu osmogodišnjeg maksimuma u ​​aprilu, ojačavajući očekivanja da će centralna banka agresivnije podizati kamatne stope.

Cene pšenice u Indiji porasle su na rekordno visok nivo, na nekim tržištima dostižući 320 dolara po toni, što je znatno iznad vladine minimalne cene podrške od 259 dolara.

Na sve to, ide i mantra, koju svi slušamo, kojom nam se opravdano i neopravdano obrazlaže povećanje cena – veći troškovi goriva, rada, transporta i pakovanja. Rast ukupnih cena = inflacija.

Sa 111 na 100 tona

Indija je ove nedelje predstavila svoj rekordni izvozni cilj za fiskalnu godinu koja je počela 1. aprila, rekavši da će poslati trgovinske delegacije u zemlje poput Maroka, Tunisa, Indonezije i Filipina da istraže načine za povećanje isporuka.

Vlada je u februaru prognozirala proizvodnju od 111,32 miliona tona, ali je u maju smanjila prognozu na 105 miliona tona.

Nagli porast temperature sredinom marta znači da bi rod mogao da obori na 100 miliona tona. Državne nabavke su pale za više od 50%. Tržišta dobijaju daleko manje ponude nego prošle godine. Sve ove stvari ukazuju na niži rod, ukazuju indijski poljoprovrednici.

Unovčivši rast globalnih cena pšenice nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, Indija je izvezla rekordnih 7 miliona tona pšenice u fiskalnoj godini do marta, što je više od 250% više u odnosu na prethodnu godinu.

„Porast cene pšenice bio je prilično umeren, a cene u Indiji su i dalje znatno niže od svetskih cena“, izvjavio je na Tviteru Radžeš Paharia, uspešni trgovac iz Nju Delhija.

Indijska korporacija za hranu (FCI) je do sada otkupila nešto više od 19 miliona tona pšenice od domaćih poljoprivrednika, u odnosu na prošlogodišnji ukupni otkup od rekordnih 43,34 miliona tona. Kupuje žito od lokalnih farmera kako bi vodila program blagostanja za siromašne.

Sajjad HUSSAIN / AFP

Za razliku od prethodnih godina, farmeri su radije prodavali pšenicu privatnim trgovcima, koji su nudili bolje cene od vladine fiksne stope.

Sve u svemu, indijska zabrana će podići globalne cene pšenice. Trenutno nema velikog dobavljača na tržištu, a svi žele da u ovoj situaciji brzo zarade novac, pre toliko željene konsolidacije tržišta.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare