Šume Fruške gore – u zaštićene zone dolaze investitori, da li se kontroliše seča

Vesti 22. nov 202122:14 22 komentara

Od 2016. godine kada je Eparhija sremska počela da upravlja šumama Fruške gore, koje su joj vraćene restitucijom, postaje teže kontrolisati kako se tim šumama upravlja. Deo šume kod manastira Rakovac i brda Kesten je ograđen, što onemogućava kontrolu seče, a i prolazak planinara i životinja u delu koji je i dalje javno prirodno dobro.

„I Zakon o zaštiti prirode ima tačno član koji upravo to kaže – da iako je neko vlasnik, privatni vlasnik, nekog dela u nacionalnom parku, on je dužan da oslobodi, da dozvoli prolaz i ljudima i životinjama“, kaže Dragana Arsić iz pokreta Odbranimo šume Fruške gore.

Osim toga, Eparhija sremska u martu 2020. godine tražila je dozvolu da u zaštićenoj zoni, od manastira Rakovac do brda Kesten, izgradi put.

U zahtevu eparhije iz marta 2020. godine, upućenom Pokrajinskom zavodu za izdavanje uslova za gradnju, tražili su put za, kako navode, otvaranje šuma na lokalitetu Kesten, kako bi postojeći šumski put proširili i izvršili nasipanje tucanikom, radi „lakšeg izvođenja radova i radi lakše komunikacije transportnih sredstava.“ Međutim, kao investitor puta pojavljuje se Nebojša Petrić, direktor novosadske firme Promist, čija je žena Sanja Petrić, suvlasnica poznate novosadske graditeljske firme Galens.

Povezane vesti:

Na svoje ime, kao fizičko lice, Sanja Petrić je kupila preko 200 parcela na Fruškoj gori. Na brdu Kesten gradi i poljoprivredno gazdinstvo.

Ispostavilo se da su gradnjom puta prekršili izdate uslove. Put je građen u gabaritima koji su dvostruko premašili tu građevinsku dozvolu i građen je od betona, a ne od šljunka, objasnila je novinarka Radija 021 Dragana Prica Kovačević.

„On je tu negde pet, šest, negde i 10 metara visine potkopao da napravi taj put, da bi, kako on kaže, stabilizovao teren za transport. A tu je zapravo bila šuma“, navodi Dragana Arsić iz pokreta Odbranimo šume Fruške gore.

Iako je građevinska inspekcija tražila uklanjanje puta, Pokrajinska vlada poništila je to rešenje u oktobru 2021. godine. Iz Nacionalnog parka Fruška gora tvrde da su, čim su uočili radove, sačinili zapisnike i obavestili nadležne inspekcije.

„Navedeni deo šume je privatno vlasništvo manastira Rakovac, a takođe i deo gde firma Galens gradi stambeno poljoprivredni kompleks je privatno vlasništvo izvan zone Nacionalnog parka, ili na samom rubu zone Nacionalnog parka“, navode u odgovoru za N1 iz Nacionalnog parka Fruška gora.

Iako pomenuti u ovom odvovoru, iz firme Galens invest za N1 tvrde da nemaju ništa sa tim.

„Gospođa Sanja Petrić kao fizičko lice, na pomenutoj lokaciji poseduje porodično poljoprivredno gazdinstvo. Projekti koji su planirani za ovo gazdinstvo su isključivo porodično – poljoprivrednog karaktera i ne podrazumevaju izgradnju objekata za prodaju“ kažu iz Galens investa.

Ali, biće na brdu Kesten ugostiteljski objekat, jer je opština Beočin nedavno izdala građevinsku dozvolu za pripremne radove na ime Sanje Petrić.

Shutterstock

„Biće četiri apartmana po 200 kvadrata i biće turističko ugostiteljski objekat od čak sedam hiljada kvadrata, koji je po planovima predviđen za neku elitnu klijentelu“, kaže Dragana Prica Kovačević, novinarka Radija 021, koja je pisala o seči šuma na Fruškoj gori i poslovanju Galensa.

„Mi vidimo da tu ima kohiba bar, bazen, bioskop, vinski podrum, sve neki sadržaji koji nisu baš dostupni običnim ljudima. Sada je očigledno da je put za klijentelu tog hotela i restorana“, dodaje Prica Kovačević.

Takođe, aktivisti ukazuju na to da ima prekomernih seča zbog prodaje drvnih sirovina i da Eparhija sremska sa njima neće da razgovara. Iz Nacionalnog parka uveravaju da prekomernih seča na koje ukazuju aktivisti nema.

Da su uradili sve po propisima u proširenju kopa uglja kod sela Kličevac, zbog čega nestaje obližnja šuma hrasta i topole uveravaju i iz Elektroprivrede Srbije.

„Kop je trebalo da bude na nekih 800 metara od zadnjih kuća u selu, a sad je trenutno na nekih 300 metara. Rekli su, eto to tako treba da bude na 800, ali oni eto došli su bliže“.

N1: Ko im je to dozvolio?

Pa verovatno niko, oni su država u državi, mogu da rade šta hoće i ne pitaju nikoga, niti se obaziru na probleme koje stvaraju ljudima“, priča Ivica Milenković, meštanin sela Kličevac.

EPS navodi da osnovni i dopunski rudarski projekti razvoja Površinskog kopa „Drmno“, koje su usvojila nadležna ministarstva predviđaju da u završnoj fazi kop bude udaljen najmanje 374 metra od sela.

Zbog ukazivanja na ekološku katastrofu dobio otkaz

Zbog ukazivanja na ekološku katastrofu u šumi Hrastovača, kao i zbog toga što je odbio da učestvuje u prodaji drvne sirovine povlašćenim kupcima, šumarski inženjer Stefan Vukić iz Požarevca dobio je otkaz. Bio je zaposlen u šumskom gazdinstvu Severni Kučaj – Kučevo.

„Ja sam odbio to da radim, iz razloga što ne želim da ijedan kupac bude u povlašćenom položaju, jer je to, za mene lično, krivično delo“, kaže Vukić.

Povezane vesti:

Dodaje da se na pojedine njegove kolege i dalje vrši pritisak, da se određene količine, određenih klasa kvaliteta, isporučuju za određene kupce. To govori i audio snimak sa kolegijuma gazdinstva iz januara 2021. godine, što su snimili zaposleni.

„Kupac je kum Andreja Vučića, drugi je kupac kum Stefanovića“, rekao je tada Igor Sekulić, direktor Šumskog gazdinstva “Severni Kučaj”.

Zbog odbijanja da u tome učestvuje, Vukić kaže da je trpeo dobacivanja i „lupanje packi“, zbog čega je podneo žalbu za mobing, obratio se Inspekciji rada, a sada je Srbijašume i tužio zbog nezakonitog otkaza.

U maju ove godine, kada je Vukić prvi put o „lupanju packi“ progovorio, uveravale su Srbijašume da su zaposleni zadovoljni.

„Naravno, svi oni, srećom malobrojni, kojima smeta red i disciplina, kao i pojačana kontrola, udružuju se s Vukićem u cilju kompromitacije čoveka koji svoj posao radi dobro i kvalitetno i koji uživa poverenje poslovodstva Srbijašuma“ naveli su u tom preduzeću.

Ovaj put nisu odgovorili na naše zahteve za razgovor.

Seča drvoreda borova, starih oko sto godina, ali zbog obnove planirana je u blizini subotičkog jezera Tresetište. Građani su se organizovali i najavili odbranu tog vetrozaštitnog pojasa.

Međutim, uoči razgovora N1 ekipe sa predstavnicima Vojvodinašuma, koji upravljaju subotičkim šumama, dogovoreno je prolongiranje seče tog pojasa borova.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare