Strategija bezbednosti Kosova: Glavni izazov teritorijalne pretenzije Srbije

Vesti 27. jul 202221:28 6 komentara
ARMEND NIMANI / AFP

U Nacrtu strategije bezbednosti Kosova za period 2022-2027, koji je usvojio skupštinski Odbor za bezbednost i odbranu, kao glavni izazov za bezbednost zemlje navodi se "teritorijalna pretenzija Srbije prema Kosovu", kazao je prvi zamenik predsednika te komisije Enver Dugoli.

Pročitajte još:

Prema njegovim rečima, „opasnost od Srbije“ se prvi put eksplicitno pominje u ovakvom dokumentu.

Nacrt strategije je dostavljen Skupštini Kosova glasovima pet prisutnih članova iz vladajućeg Pokreta Samoopredeljenje dok su dve opozicione stranke glasale protiv, a jedna bila je uzdržana.

Dugoli, poslanik Pokreta Samoopredeljenje, u izjavi za radio Slobodna Evropa rekao da je Nacrt bezbednosne strategije dokument koji obuhvata sve aspekte bezbednosnih izazova na Kosovu.

„Posebno od opasnosti koje dolaze iz susedne države Srbije. U ovoj strategiji je tačno identifikovana glavna opasnost koja preti državi. Po mom mišljenju, ovo je veoma stvarna i dobro proučena tačka“, naveo je Dugoli.

Poslanik opozicione Demokratske partije Kosova i bivši generalni direktor Policije Kosova Rašit Ćalaj kazao je da je glasao protiv Nacrta strategije bezbednosti, jer u tom dokumentu „nema vizije“.

„Na osnovu toga, ne može se videti gde će Kosovo biti za pet godina, u bezbednosnom smislu“, naveo je.

Dodao je da je u dokumentu predstavljen i partijski pristup pokreta Samoopredelenje, a ne profesionalni i nepristrasni aspekt bezbednosti.

Poslanik Demokratskog saveza Kosova Anton Ćuni, koji je bivši ministar odbrane Kosova, rekao je da je glasao protiv usvajanja Nacrta strategije zbog činjenice da ne uključuje rizik koji, kako navodi, potiče od napuštanja Kosova od strane njenih gradjana.

„Smatram da je migracija mladih jedna od opasnosti. Treba uzeti u obzir. Nemoguće je sačuvati vitalnost bezbednosnih institucija, obnoviti ih, obezbediti kontinuitet njihovog delovanja, dok imamo problem sa regrutovanjem mladih ljudi u Kosovskim bezbednosnim snagama, policiji, različitim agencijama i službama“, kazao je Ćuni.

Prema dokumentu koji je objavila Vladina uprava za migracije, za period 2018-2020, sa Kosova je emigriralo 71.799 stanovnika.

U medjuvremenu, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u periodu 2013-2017, u proseku, godišnje je emigriralo do 35 hiljada gradjana Kosova.

Dva opoziciona poslanika, Ćalaj i Ćuni, saglasni su da su „izborna obećanja“ PS poput vojne obaveze, uključena u Nacrt strategije bezbednosti.

Izvršni direktor Kosovskog centra za bezbednosne studije Mentor Vrajoli rekao je da je taj centar konsultovan od strane Vlade Kosova prilikom izrade inicijalnih verzija Nacrta bezbednosne strategije.

„Na osnovu onoga što smo videli, mogu reći da je nacrt verovatno bio najnaprednija strategija koju je ikada predstavljen u ranim fazama. Sve u svemu, nije da smo imali mnogo komentara. Reč je o dobrom nacrtu strategija, posebno u poredjenju sa prethodnim nacrtima ili čak sa prethodnom Strategijom nacionalne bezbednosti“, rekao je Vrajoli.

Strategiju treba da usvoji Skupština Kosova.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare