Srbija u tamnom vilajetu: Pritisci odasvud, šta god da odabere – biće posledica

Vesti 27. apr 202219:14 > 19:22 39 komentara

Ako može Kosovo, mogu i Donjecka i Luganska Narodna Republika, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin. Izjava se može tumačiti kao rusko priznanje prava Kosovu da se otcepi, ali svakako dolazi u trenutku kada se sama Srbija nalazi pred svojim najvećim spoljnopolitičkim izborom u kome će, za šta god da se odluči, snositi neke posledice, zaključak je i okruglog stola "Srpski izazovi".

Srbiji izbor, koji je rat Rusije protiv Ukrajine učinio urgentnim, ne olakšavaju ni Evropska unija, a ni Rusija. Rusija, viđena kao pokrovitelj Srbije u Ujedinjenim nacijama u slučaju Kosova, sada kosovski presedan koristi u svoje svrhe. Time je i ruska podrška u Savetu bezbednosti sada manja. smatra univerzitetski profesor i nekadašnji diplomata Ivo Visković.

Povezano:

„Drugim rečima, vi priznajete da je Kosovo nezavisna država da biste, koristeći to, priznali dve novoproglašene, samoproglašene države na teritoriji Ukrajine. Iako mnogi to tumače benevolentno tu izjavu, da se on samo poslužio primerom, faktički, kada se služiš tim primerom – ti ga prihvataš kao legitiman, kao nešto što se u stvarnosti već dogodilo“, navodi Visković.

Da Srbija trpi velike pritiske da se već jednom opredeli – odavno nije tajna. Osim pritisaka sa Istoka i Zapada, sve je veći i glasniji i unutrašnji pritisak.

„Na unutrašnjem planu, Vučić je kao kreator spoljne politike izložen zaista jakom pritisku onih koji smatraju da se ni na koji način Zapadu ne sme popuštati, a posebno da se ne sme kažnjavati Rusija bilo kakvim sankcijama. Ja pretpostavljam da će se na kraju morati birati neka vrsta sankcija i da će to biti one koje su najmanje bolne za Rusiju, gde se na neki način može naići na njihovo, donekle, razumevanje“, ocenjuje Visković.

Šta god da se izabere, biće posledica. Srbija je u potpunoj energetskoj zavisnosti od Rusije, javno mnjenje je većinski prorusko, tj. radije proputinsko, tu je i pitanje podrške oko Kosova. No i neuvođenje sankcija će imati posledice.

„Zadržavanje veza na dosadašnji način sa Rusijom bi značilo jedno izopštavanje, izolaciju drastičnije, imajući u vidu sve one ekonomske i političke parametre, koliko je Evropska unija glavni investitor, kakva je spoljnotrgovinska razmena, koji broj radnih mesta nose evropske, pre svega nemačke firme“, navodi profesor Fakulteta političkih nauka Slaviša Orlović.

N1

Pred ovaj tamni vilajet rukovodstvo Srbije nije stalo juče. Situacija je zapravao posledica višedecenijskih pogrešnih izbora između građenja moderne države i države bazirane na nacionalno-teritorijalnom principu i o

„Prihvatimo forme, nije važna suština, nju ćemo vrlo lako imitirati a to i imitiranje na kraju dovodi do frustracije a ta frustracija se na kraju pretvara u nezadovoljstvo i otpor evropskoj civilizaciji… I mi se, u stvari, od te granice batrgamo u toj jednoj prividnoj konfuziji, a stvarnom kontinuitetu velikodržavne, nacionalističke i amoderne politike“, navodi istoričarka i nekadašnja političarka Latinka Perović.

Jasno je da Srbija neće moći da se još dugo krije ispod kamena. S druge strane, profesor Visković očekuje i da Evropska unija mora da ponudi nešto državi koja je primorana da bira opciju koja za nju nije sasvim povoljna.

Skup su organizovali Građanski demokratski forum, Škola političke ekologije „Zasavica“ i Novi magazin.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare