Španska groznica nekad i korona sad: Koje su sličnosti u uredbama, vestima…

Vesti 04. jul 202219:12 > 19:16 0 komentara

"Španska groznica i Covid-19: uporedna analiza medija, uredbi i uticaja na svakodnevni život“ naziv je predavanja koje je kroz saradnju Austrijskog kulturnog foruma i Fakulteta političkih nauka održano danas u Beogradu. Prof. dr Gordana Ilić Marković sa Odseka za slavistiku sa Univerziteta u Beču je, gostujući u Danu uživo, navela da je u svom istraživanju došla do zaključka da je nastojanje kako da se utiče na javnost - tada i tokom ove pandemije - gotovo isto. Istakla je kao sličnost i to da "politička situacija određene zemlje i svetska politička situacija određuje koje vesti, u kom obimu i na koji način će se prezentovati da bi se uticalo na javno mnenje".

Razlika je da sada imamo globalizaciju, ali ne bih rekla da nije postojala ta globalizacija, kako je danas nazivamo, od 1917. godine – tada je bio rat, i kretanje vojnika i trupa je bilo veliko, cirkulacija je bila velika kao i sada, dodaje profesorka. Navodi da je razlika, naravno, u digitalnim medijima i tome što je danas svako pozvan da bude izveštač ili novinar, pa odatle može više da dođe do „fejk njuza“. Međutim, kako dodaje, to ne znači da lažnih vesti nije bilo i tada.

„Španska groznica sa Španijom ima toliko veze u suštini samo zbog izveštavanja, jer je Španija bila neutralna zemlja i prve vesti su dolazile o infekciji koja se širi iz Španije. Za to vreme u austrougarskim novinama ne postoji vest o tome da postoji neka zarazna bolest. Nalazim novine tek krajem juna 1918. gde tek na petoj, šestoj strani je vest da je austrougarska carica obolela i zato neće moći da dođe na neko otvaranje, a za to vreme umiru mnogi po Evropi“, kaže profesorka.

Ilić Markovićeva navodi da je velika sličnost tada i danas u tome što „politička situacija određene zemlje i svetska politička situacija određuje koje vesti, u kom obimu i na koji način će se prezentovati da bi se uticalo na javno mnenje“.

„Novine su veoma bitan medij u to doba i plakati su bili veoma značajni. Meni je bilo veoma zanimljivo – prikupljala sam plakate iz tog doba i upoređivala ih sa današnjim obaveštenjima sa Vajbera, preko Vocapa… Plakati su bili kao i društvene mreže – okupljali su neku veću sferu, i viši procenat nepismenih, i to slikom, koja je bitna. Upućuje se na osnovne mere – da se peru ruke, da se nosi maska, da se dezinfikuje usna duplja. Tek kasnije kreće se – „alkohol je najbolji za sve“. Našla sam reklamu iz 1918. godine „kupujte viski, kupujte sljivovica“ – to će pomoći“, prenosi sagovornica N1.

Kaže da je od marta 2020. pratila srpske medije, one u regionu, austrijske, nemačke, biritanske. Veoma je zanimljivo koliko ima tu sličnosti – da se ne zna šta se dešava, tu je neizvesnost za čitaoce i građane, navodi.

Te 1918. godine, podseća gošća Dana uživo, rat se privodi kraju, raspadaju se tri carstva, ali dovoljno prostora u medijima zauzima pandemija, koja se uglavnom naziva epidemija.

Kad sada pogledamo, za ovu pandemiju bilo je optužbi u pravcu Kine, kao nekada u pravcu Španije, navela je Ilić Markovićeva.

Utvrdila je još neke sličnosti.

„U proleće 1919. u jednim novinama kažu – potreban nam je život, dosta nam je više mera i straha, hoćemo život i po cenu života… I javlja se reč normalnost“, navodi profesorka.

A juče je, kako je prenela, u austrijskom listu Di Presse nema nijedne vesti o koroni, u Viena cajtungu samo feljtonski članak koji je više o tome da li će korona sprečiti odlaske na godišnje odmore.

Austrija je već došla do 8.000 na dnevnom nivou, a u Srbiji je više od 1200, odseća gošća N1 i dodaje: „U proleće 2020. već bismo svi bili zatvoreni, morali bismo test da radimo, ne bismo mogli da putujemo“.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi ko će ostaviti komentar!