Stručnjak upozorava: Slučaj „Hrastovača“ – nestanak šuma i plodne ravnice

Vesti 13. apr 202108:50 > 17:59 33 komentara
N1

Stefan Vukić, master inženjer šumarstva, za portal N1 otkriva da se, nakon eksproprijacije 200ha koje je Javno preduzeće "Srbijašume" predalo na upravljanje Javnom preduzeću Elektroprivreda Srbije (EPS), u prethodnih nekoliko godina na mestu zvanom „Hrastovača“ kod sela Kličevac "nekontrolisano suše šume" iz razloga što površinski kopovi "mahnito eksploatišu ugalj". Na tom potezu su nekada bili i hrastovi kojih, kako kaže, više nema.

Vukić, koji od 2013. godine radi u JP „Srbijašume“, a od 2019. u šumskoj upravi Požarevac, već izvesno vreme se bavi temom „Hrastovača“, koja postaje „noćna mora“ mnogih njegovih kolega, ujedno i potencijalna ekološka katastrofa.

Ova tema nadovezuje se na već postojeće ogromno nezadovoljstvo građana odnosom vlasti prema zelenilu generalno. Od Beograda, u kojem su zelene površine sve češće u u planovima za betoniranje ili prenamenu u stambene objekte, sporne i zastarele toping metode, do devastacije drveća u mnogobrojnim gradovima Srbije – u skorije vreme imamo primere u Aleksincu i Čačku.

Preostala stabla po kojima Hrastovača nosi ime.

Sušenje topola

„Postavljaju se takozvani ‘bunari’ koji služe za iscrpljivanje vode (dubinsko i površinsko) što doprinosi sušenju plantaža topola koje zahtevaju po svojoj prirodi dosta vode (takođe i podzemne vode i kvalitetno zemljište, a toga ovde i ima). Dodajem i činjenicu da se u ovom potezu nalazi oko 1.000 do 2.000 hektara šume i veoma plodne zemlje“, priča Vukić.

Iz JP „Srbijašume“ su za N1 rekli da je mesto „Hrastovača“, tačnije „potes Hrastovača koje se nalazi na teritoriji Grada Požarevca, opština Kostolac, KO Kostolac Selo, obuhvaćeno Prostornim planom područja posebne namene Kostolačkog ugljenog basena“, kojim je predviđeno da radove obavljaju „isključivo javna preduzeća čija je pretežna delatnost energetika, a pre svega JP EPS TE-KO Kostolac“.

„Srbijašume“ u dopisu navode da „isključivo obavljaju delatnost od opšteg interesa“ i da, kada je u pitanju šuma i šumsko zemljište, na „predmetnom području gazduju u skladu sa Zakonom o šumama“, a da „nije predviđeno postavljanje bilo kakvih bunara“.

Portal N1 je uputio i EPS-u pitanje u vezi sa eksploatacijom šuma i reperkusijama na ekološki sistem u okruženju, ali do trenutka objave teksta nismo dobili odgovor.

N1
N1
N1

Vukić navodi da bi, na osnovu njegovih saznanja i indicija, u narednom periodu površinski kopovi, na uštrb šuma kojima gazduju „Srbijašume“, mogli da se šire.

Dodaje da je meštanima sela Kličevac, putem eksproprijacije, plodna zemlja pretvarana u mesta na kojima se vrši eksploatacija uglja sa obrazloženjem – „državni interes“.

„Autohtone šume jasena, bresta, bele topole, vrbe, hrasta lužnjaka kao najznačajnije vrste su ostale na malim površinama u enklavama. Sve te šume se pretvaraju u plantaže ili se putem eksproprijacije prodaju EPS-u sa tendencijom da se u narednom periodu unište. Ove šume su značajne pošto u njima živi dosta životinjskog i biljnog sveta, izražen je veliki biodiverzitet vrsta“, kaže Vukić.

Povezane vesti

On dodaje da se pre mesec dana na ovom mestu pojavila i afrička kuga kod divljih svinja, koja može da ugrozi živinu meštana ovog kraja. Prema njegovim rečima, „divlje deponije se konstantno šire kao i površinski kopovi“ i iskazuje zabrinutost što „mesto koje je nekada bilo prekriveno autohtonim šumama, prvenstveno hrasta lužnjaka, sada postaje rudnik, deponija i leglo zaraze divljih životinja“.

N1
N1
N1
N1
N1

Strah od devastacije šuma

Mnogi zaposleni u JP „Srbijašume“ su zabrinuti potencijalnim epilogom, a izvor iz ovog preduzeća, koji je želeo da ostane anoniman, nam je osim potvrde svega navedenog saopštio i da „sigurno postoje mnoga rešenja kako bi se održivo gazdovalo (promena vrste drveća, projekti za pošumljavanje napuštenih delova kopova…)“, kao i da je pod znakom pitanja poljoprivredna aktivnost jer su „termoelektrane potencijalni zagađivači kako vazduha, tako i voda i zemljišta“.

Isti izvor napominje da je „1ha srednje razvijenog zasada topola, od aprila do novembra razvijena jednostrana lisna masa površine 5ha, u procesu fotosinteze oslobodi 250 t kiseonika, što odgovara potrošnji kiseonika za 16.000 ljudi u toku  godine“.

Vukić, koji ovoj temi prilazi i kao ekološki aktivista, je mišljenja da „ovi i slični apeli mogu ovakvim namerama da stanu na put“.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare