Da bi ispunila uslove iz Poglavlja 23 Srbija treba da sprovede brojne reforme sa direktnim uticajem na oblast ratnih zločina, a Evropska unija (EU) od Srbije očekuje napredak u procesuiranju ratnih zločina i potrebno je da on bude merljiv i značajan, izjavila je pravna analitičarka Fonda za humanitarno pravo Višnja Šijačić.
Ona je za Juropijen vestern Balkans ocenila da procesuiranju ratnih zločina u okviru Poglavlja 23 dugo nije posvećivano dovoljno pažnje.
Dodala je da se u javnosti govori i piše o drugim oblastima tog poglavlja, poput ustavnih promena ili korupcije, dok je opšti utisak da se ratnim zločinima pridaje mnogo manje prostora u javnom prostoru.
Ukazala je da se stiče utisak da je strategija procesuiranja takva da se pravosudni organi bave „manje složenim predmetima“, da mahom preuzimaju optužnice iz Bosne i Hercegovine, a da u manjem broju sprovode sopstvene istrage.
Naglasila je da je opšti utisak je da se čeka „da vreme učini svoje“, jer će u godinama koje su pred nama biti sve teže procesuirati ratne zločine, „dok na kraju o tim suđenjima ne budemo pričali samo kao o pojedinačnim, nasumičnim predmetima“.
Iako je Akcioni plan za Poglavlje 23 revidiran 2020. godine, Srbija trenutno nema Nacionalnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina jer je prethodna istekla prošle godine, a nova, koja bi trebalo da se odnosi na period od 2021. do 2025. godine, još nije stupila na snagu.
Polugodišnji izveštaj Evropske komisije upravo govori o sporoj implementaciji prethodne Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina.
Savetnica za pitanja procesa EU integracija u Komitetu za ljudska prava Jovana Spremo ocenila je da je generalni pristup države tom pitanju da informacije o suđenjima za ratne zločine „ne budu dostupne javnosti“.
Ona je istakla da Srbija mora da promeni pristup i „da prestane da omogućava javni prostor i promociju osuđenih ratnih zločinaca“ i da obezbedi punu saradnju sa tribunalom, odnosno mehanizmom u Hagu.
Koje je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare