Šef iz Amnestija: Srbija da pazi da oružje koje izvozi ne završi kod ekstremista

Vesti 27. avg 202117:27 16 komentara

Patrik Vilken, šef organizacije Amnesti Internešenal (AI) za biznis, bezbednost i ljudska prava, koja je identifikovala naoružanje proizvedeno u Srbiji u posedu naoružanih grupa u afričkom regionu Sahel, uključujući jednu podružnicu terorističke organizacije Islamska država koja je odgovorna za smrt stotina civila, kaže za N1 da misli "da je veoma teško generalno ući u trag naoružanju, ali mislim da je u ovom slučaju nemoguće reći kako je tamo to oružje završilo, kako dolazi do nelegalne prodaje i kako je završilo u rukama tih ekstremističkih grupa". Dodaje da su dokumentovali i drugo srpsko oružje, kao i iz drugih zemalja sveta, kao i da te zemlje "moraju da pregledaju iznova čitav proces prodaje oružja i da budu rigoroznije u procedurama izvoza, ali i zaštiti ljudskih prava".

„Dosta izvoza odlazi u nestabilne regione, gde nema mnogo kontrole putanje tog oružja, gde oružane militantne grupe lako mogu doći u njegov posed“, navodi Vilken u Danu uživo na TV N1.

Povezane vesti

Na konstataciju da je Srbija izvozila oružje i u Jermeniju, Azerbejdžan, Kamerun, na šta je vlada često odgovarala da i druge zemlje to rade, Vilken kaže da argument koji stoji iza svega toga – „ukoliko mi ne izvozimo oružje, neko drugi će to činiti“ potpuno ignoriše načela zaštite ljudskih prava, a posebno imajući u vidu Sporazum UN o trgovini oružjem i obaveze koje je prema njemu preuzela Srbija da ne izvozi oružje tamo gde postoji mogućnost kršenja ljudskih prava“.

On ističe da je potrebno stati na put neodgovornom izvozu oružja.

„Takav argument ne pije vodu i ne počiva na moralnim načelima i utiče na dalja kršenja ljudskih prava širom sveta“, kaže on.

Na pitanje da privatne kompanije izvoze oružje, ali Ministarstvo trgovine je to koje daje licence i da li bi vlada trebalo da bude odgovornija, on naglašava „apsolutno“. Dodaje da je jasno da su i vlada i kompanije odgovorni, ali na drugačiji način.

„Vlada ima pravnu obavezu i odgovornost, a privatne kompanije su odgovorne kada se radi o ljudskim pravima“, ukazuje on i dodaje da je potrebno da postoji mnogo veća kontrola kada se govori i odgovornosti onoga koji uvozi to oružje.

Ističe da Srbija i druge zemlje koje izvoze oružje moraju pažljivo da prate gde ono završava i da primenjuju preventivne mere kako se njega ne bi dokopali ekstremisti.

„Od ključne važnosti je da iznesemo na sto gde dolazi do pogrešne trgovine i gde je povezana sa ozbiljnim kršenjem ljudskih prava, kao što su masakri širom sveta koji se dešavaju poslednjih godina“, zaključuje Vilken.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare