Sednica o KiM: Povratak Skupštine u proces ili želja za podelom odgovornosti?

Vesti 17. sep 202219:19 5 komentara

Dvodnevna sednica Skupštine Srbije bila je prilika da vlast, odnosno predsednik, i opozicija razmene mišljenja, nakon dve godine izostanka debate. I pored toga što je saglasnosti bilo malo, analitičari veruju da je konsenzus po pitanju Kosova - normalizacija bez priznanja. Veruju da vlast želi da podeli odgovornost ukoliko dođe do postizanja dogovora sa Prištinom.

Poruku o Kosovu uputio je predsednik Srbije novoj generaciji srpskih oficira.

„Nikome nećemo dati ni Kosovo ni Metohiju, niti bilo koji drugi deo, čak ni pedalj naše zemlje, naše otadžbine Srbije“, rekao je predsednik.

A u Skupštini tokom ove nedelje da Kosovo neće priznati, ali da je potrebna realna politika koja ne može da počiva na mitovima.

„Ne pada mi na pamet da bilo šta potpisujem, ne bez Narodne Skupštine, nego bez naroda. Jer bilo šta od ovoga da treba da se potpisuje mora da ide na referendum“, rekao je Vučić.

Pročitajte još

Bilo koji političar, pa i predsednik želi da podeli odgovornost ukoliko dođe do kompromisa koji neće biti prihvaćen od dobrog dela građana, smatra docent na Fakultetu političkih nauka Milan Krstić.

„Zbog toga je logično da političari teže tome da socijalizuju ovu odgovornost, da podele sa drugima. Bilo da su to institucije poput narodne skupštine ili da su to neke druge institucije koje nisu političkog karaktera“, kaže Milan Krstić, docent na Fakultetu političkih nauka.

Nakon postizanja Prvog sporazuma o principima normalizacije iz 2013. godine izveštaj o dijalogu je većinom glasova usvojen u Skupštini.

Od tada do danas ovaj dom nije imao značajniju ulogu po pitanju Kosova pa se poslednje zasedanje može gledati kao njen povratak na višem nivou u čitav proces, ocenjuje Krstić.

Za to vreme parlament u Prištini je bio aktivan. Podseća Milica Andrić Rakić da je skoro svaka Vlada Kosova usvajala platformu za dijalog u skupštini što je, kaže, uglavnom služilo za odugovlačenje ili da se iza platforme sakriju maksimalistički zahtevi.

Slično bi, kaže, sada moglo da se desi i u srpskom parlamentu.

„Može u isto vreme da zaista bude papir koji jača poziciju koji pokazuje šta je vrlo demokratsko stanovište Srbije i jača poziciju u odbrani od i zahteva za priznanjem, ali i zahteva za nekim drugim manje značajnim pitanjima. Može da bude i sredstvo jačanja pozicije u dijalogu, ali i odugovlačenja u dijalogu“, kaže Milica Andrić Rakić iz NVO Nova društvena inicijativa.

Krstić podseća da ovo nije prvi put da Srbija ima proces koji treba da dovede do šire debate o planu za Kosovo, ali u prethodnom periodu to nije dalo rezultate.

„Mi bi trebalo da znamo šta su naši strateški ciljevi, taktika se uvek prikriva u određenoj meri u međunarodnom pregovaranju. I naravno da javnost ne može u svakom trenutku da zna sve. Ali nije dobro da ne znamo šta su naši strateški ciljevi. I deluje da je sada u Skupštini makar s tim u vezi ipak postignut nekakav konsenzus. Da je strateški cilj normalizacija bez priznanja“, kaže Krstić.

I upravo to je, smatra Andrić Rakić, jedan od razloga zbog kojih nije isključeno da se do platforme za Kosovo dođe u upravo u domu Narodne Skupštine.

„Određene parlamentarne stranke su već nagovestile mogućnost, to jest, tražile otvoreno usvajanje takvog dokumenta. Mogli smo da vidimo i javne izjave predsednika Stranke slobode i pravde, i Narodne stranke i stranke Zavetnici“, kaže ona.

Ako je sudeći po glasanju u Skupštini za izveštaj o dijalogu, koji opozicija nije podržala, lopta je još uvek u dvorištu vlasti – odnosno predsednika Srbije.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare