RERI: Sumnja da korupcija prati izmene Plana generalne regulacije Beograda

Vesti 28. jan 202212:43 1 komentar
Arhitektura, fasada, zgrade, beograd, panorama,
Shutterstock

Organizacije Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) i Ministarstvo prostora poručile su na konferenciji za novinare da postoji opravdana sumnja da se izmene Plana generalne regulacije Beograda sprovode tako da se otvaraju vrata korupciji i razvoju nekontrolisanog, stihijskog i investitorskog urbanizma.

Programski direktor RERI Mirko Popović podsetio je na zakonsku definiciju korupcije, kojom se smatra zloupotreba službenih ovlašćenja zarad sticanja dobiti ili ostvarivanja nekog ličnog interesa za sebe ili drugoga.

„Strah nas je da u procesu usvajanja Plana generalne regulacije grada Beograda upravo svedočimo tome, i da se nad taj postupak nadvila mračna senka korupcije“, rekao je Popović i dodao da postoji i strah da taj PGR nije u javnom interesu.

Popović je ocenio i da se proces i način na koji se sprovodi „takozvani“ javni uvid u okviru Predloga izmena Plana predstavlja izuzetno lošu praksu i kršenje propisa, što smatra nastavkom loše prakse kakva je pokazana prilikom usvajanja Plana detaljne regulacije u slučaju izgradnje Kalemegdanske gondole ili vodoizvorišta Makiš.

Predstavnik RERI Dragomir Ristanović ukazao je na praksu da se u planove višeg reda, poput Plana generalne regulacije za Beograd „precrtavaju“ loša rešenja iz planova nižeg reda, kao što su planovi detaljne regulacije.

Prema njegovim rečima, analizom nacrta Plana uvideli su da na probleme razvoja Beograda ne samo da nije odgovoreno nego su oni i produbljeni i stvoreno je plodno tlo za razvoj novih problema, a posebno je problematično potpuno odsustvo preispitavanja postojećeg stanja.

„Od marta 2016. godine usvojeno je čak 150 planova detaljne regulacije, odnosno planova nižeg reda, i vrlo je indikativno da su brojni planovi usvojeni mimo zakonskih procedura, ignorišući obavezu usklađivanja sa Planom a ni jedan nije stavljen van snage“, rekao je Ristanović i upozorio da se na takav način stvara plodno tlo za razvoj nekontrolisanog, stihijskog, investitorskog urbanizma.

Zaključio je da se posledice takvog pristupa ogledaju u devastaciji životne sredine, degradaciji zaštićenih spomenika kulture, gubitku javnih prostora, ugrožavanju mobilnosti u Beogradu i degradaciji kvaliteta života i boravka u glavnom gradu.

Ristanović je istakao i da je, u nacrtu izmena i dopuna Plana za grad Beograd posebno zanemaren Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu koji je, prema njegovim rečima, pripremjlen mimo svih zakonskih procedura, uz fundamentalne nedostatke i neprihvatljivo lošu metodologiju.

Antonije Ćatić iz organizacije Ministarstvo prostora rekao je da se loša praksa ogleda i u opstrukcijama koje javnost udaljavaju od javnih uvida.

„Javni uvid za Plan generalne regulacije organizovan je tokom božićnih i novogodišnjih praznika, od 19. decembra do 21. januara, što predstavlja jedan nezamisliv poduhvat od strane čelnika, da to organizuju u periodu kada građani nemaju vremena da se time bave“, naveo je Ćatić.

Upozorio je i da još nije poznato kada i u kom obliku će biti organizovana javna rasprava o Planu za Beograd, a ukazao je i na presedan da se Plan radi u etapama i fazama, iako zakon ne poznaje tu mogućnost.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare