Radovi na početku, a trase metroa se menjaju: Ko je zaboravio na podzemne tunele

Vesti 27. sep 202221:10 52 komentara

Da li će se menjati trasa beogradskog metroa? Mogućnost nije isključena. Gradske vlasti ovu najavu pravdaju, kako kažu, "objektivnim preprekama na terenu". Ipak, sručnjaci nam objašnjavaju da su podzemne instalacije na istom mestu nekoliko desetina godina. Nije prošlo ni godinu dana od početka radova na Makiškom polju, istražujemo kako se desilo da su tek sada otkrili podzemne tunele.

„Trase metroa su posledica petogodišnjeg rada domaćih i stranih stručnjaka“, rekao je 8. novembra 2021. zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić.

Skoro će godinu dana od ove izjave, a došlo vreme da se pitamo na čemu su punih pet godina radili domaći i strani stručnjaci, kad isti ti već najavljuju promene linija metroa, i to obe.

Došlo je, kažu, do proširenja obuhvata projekta, pa se očekuju promene i linije 1 i linije 2, a to ne bismo ni saznali da, baš zato, preduzeće Beogradski metro i voz ne traži još para da zaposli još ljudi.

A gde sve to piše? Piše u rebalansu gradskog budžeta. O važnim promenama najvažnijeg projekta u zemlji, vrednog više od četiri milijarde evra, saznajemo gde? U sitnim slovima kucanom materijalu, koji su odbornici dobili nedelju dana uoči gradske sednice.

„Mi smo dobili jednu hrpu papira jedan dan, pa smo posle dva dana dobili drugu hrpu papira, pa smo juče dobili treću hrpu papira, i ja sam nešto računao iz radoznalosti, da bi svi odbornici dobili ove papire, mora da se iseče nekih šest-sedam stabala drveća“, rekao je Dušan Pavlović iz odborničke grupa Ne davimo Beograd.

N1

I da se zaradi poštena dioptrija nakon 3.000 pročitanih strana.

„Ono što je neverovatno je da smo dobili hiljade papira, mi to sve možemo da pročitamo, ali ono što se krije u tim papirima to je ono što je tužno“, kaže potpredsednica gradskog odbora SSP Ana Gođevac iz odborničke grupa Ujedinjeni.

Od 80 strana, na koliko se prostire tužna priča zaposlenih u Beogradskom metrou, poslednje četiri otkrivaju zašto se pobogu menjaju trase metroa, koji suštinski nije ni počeo da se gradi, osim što se još nasipa depo na Makišu. Pa hajmo redom, od linije 2, deo trase od Savskog trga ka Južnom bulevaru. Najpre, naišli su na atmosferski kolektor u Resavskoj ulici.

„Bože me sačuvaj, pa kolektor atmosferskih voda u Resavskoj postoji 100 godina“, naveo je arhitekta Slobodan Maldini.

Nedaleko odatle sačekala ih je sledeća stativa – kod Narodne banke Srbije.

„I neko se setio da ispod površine Narodne banke postoje trezori, da je to zaštićena sigurnosna zona i da to nije područje gde bi trebalo da prođe metro“, dodao je Maldini.

Ne lezi vraže, mukama stručnjaka tu nije kraj, jer ih je na Slaviji dokrajčio hidrotehnički tunel.

„To je tunel kroz koji može da prođe automobil, odatle se Beograd snabdeva vodom. Naprasno je neko shvatio da tu ne može da prođe metro, pa su onda dalje produžili do Južnog bulevara i tu shvatili da dolazi do kolizije s Vračarskim tunelom“, napominje arhitekta.

N1

Koji je tu, jasno vam je, već decenijama. Ali, ni tu nije kraj, jer menja se i linija 1 od Makiša do Mirijeva, koja prolazi savskim priobaljem.

„Svi znamo da je savsko priobalje ugroženo od podzemnih voda, da je plavno, da se tu nalaze klizišta, da se tu nalaze raseline i kaverne“, dodao je Slobodan Maldini.

Sad znaju i stručnjaci francuskog Ežisa, koji su preuzeli ulogu konsultanta u projektu, ali čini se kasno. I ako je zaista tačno da sve ovo zna.

„Svaki prosečni student građevine i geodezije ovo sve zna“, smatra Maldini.

Pa kako je onda moguće da stručnjaci s početka priče za pet godina, koliko su osmišljavali trase metroa, ne znaju da ispod Beograda postoji ovakvo bogatstvo podzemnih instalacija.

„Ako je neko dok je osmišljvao viziju radio bilo kakvu predikciju, morao je pre svega da uzme u obzir podzemnu topografiju. Jer ona govori – ovde su potoci, ovde su reke, ovde kanali, a ovde tuneli. Onog trenutka kada je to neko prenebregao, mi možemo pre svega da govorimo, ne o neznanju, već o nehtenju. Neko nije želeo to da vidi i želeo je na silu da progura ove linije metroa“, dodaje Maldini.

A to će da plus da košta, plus da pomeri zadate rokove.

N1

„Više neće koštati 4-5 mlijardi, sad će koštati 6-7 i to će ići tako u nedogled“, smatra arhitekta.

Al za početak, JKP Beogradski metro i voz traži da se zaposli još izvršnih direktora, pet im je, izgleda malo.

„Da se čak imenuje ove godine sedam izvršnih direktora, što otkad se bavim Beogradom nisam video nijednom da je slučaj za bilo koje javno preduzeće“, kaže direktor CLS Nikola Jovanović.

„Beograd svake godine izdvaja oko 405 miliona dinara za funkcionisanje preduzeća Beogradski metro i voz, a da do dan danas niko nije saznao čime se to preduzeće bavi“, dodaje Gođevac.

„Jedino što znamo jeste da se ovo javno komunalno preduzeće stalno goji, stalno zapošljava nove ljude i raste im budžet, i znamo da je od ove godine na njegovom čelu Andreja Mladenović, koji je u prethodnom mandatu kad sam i ja bio odbornik bio zadužen za ambroziju. Kakve veze imaju ambrozija i metro – to samo znaju ljudi koji su ga predložili za to mesto“, rekao je Jovanović.

A direktor mesečno inkasira najviše 180.000 dinara, koliki je limit njegove zarade, zaključkom koji potpisuje gradonačelnik Beograda. Plata izvršnih direktora ne prelazi 155.000. Reklo bi se „sića“ u odnosu na ono što će dobiti tzv menadžer linije metroa.

„Ono što smo videli u budžetu je da je predviđeno sedam milijardi dinara za menadžera linije, pretpostavljamo da je reč o menadžeru prve linije metroa, i onda se postavlja pitanje a šta će nam menadžer ako već angažujemo nekog drugog da bude menadžer linije? U 2021 i 2022 to lice treba da zaradi sedam milijardi dinara. Mnogo lepo“, rekla je Ana Gođevac.

I tu lepim stvarima nije kraj.

„Pružanje usluge stručne pomoći za realizaciju konkursa za dizajn stanica metroa je radilo Udruženje arhitekata Srbije i za to je dobilo jednu finu naknadu od 3,5 miliona dinara, što bi otprilike bilo 30.000 evra. Dakle oni su samo pripremili uslove za konkurs i za to su bili, usudio bih se da kažem, baš fino plaćeni“, kaže Dušan Pavlović.

Isto ono Udruženje arhitekata, koje je projekte ove vlasti kritikovalo na sav glas. Ima toga još. U igri je i Černi. I ko zna ko još, a da ne piše.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare