Prvi susret sa kockom zabava, mladić na odvikavanju – tiket pokreće receptore

Vesti 12. avg 202213:03 7 komentara

Zakon definiše propisanu udaljenost kladionica od škola, ali pitanje je koliko se zakonske odredbe poštuju. Nakon što je opozicija nedavno pokrenula inicijativu da se kladionice u blizini škola zatvore istraživali smo da li kladioničari poštuju propise i zašto sve više mladih traži stručnu pomoć za odvikavanje od kockanja.

Prvi susret sa kockom smatra se vrstom zabave. Uplata tiketa i praćenje sportskih utakmica uglavnom se smatra bezazlenim. Da upravo tako može početi kockanje svedoči nam dvadesetsedmogodišnji mladić koji je na programu odvikavanja.

„Taj tiket je nešto što je zanemarljivo, a taj tiket pokreće te receptore u našem nervnom sistemu koji će me verovatno odvesti opet na aparat, prvo ću dati malo para, ali kroz 10 dana ja ću biti u dugovima. To je prvo mahom bilo jednom u 10 dana, 15 dana i to se povećavalo vremenom sve više i više, dok se ne dođe do trenutka da se maltene svakodnevno ide u kladionicu da se odigra neki tiket“, priča on.

Povezane vesti:

Deca se već u tinejdžerskim danima susreću sa kladionicama koje se obično nalaze u blizini škola.

Da li su blizu?

– Jesu.

– Ne bi trebalo da ih ima naravno, ali ih svakako ima. Oni su mali treba im objasniti da je to loša stvar. Svaki vid usluge u kladionici jeste vid kocke. 

– Vidim da deca i mlađi od 18 godina idu u kladionicu, to niko ne proverava, oni se navuku.

Zakon o igrama na sreću nalaže da udaljenost kladionice od zgrade obrazovnih ustanova ne može biti manja od 200 metara kao i da ulazak maloletnim licima nije dozvoljen.

Da li se zakon poštuje ili ne, zaključili smo da se u neposrednoj blizini škole gde se nalazi pet kladionica pored kojih svakodnevno mnogobrojna deca prolaze.

Iz Udruženja priređivača igara na sreću tvrde da se zakon ne krši.

„U poslednje vreme svedoci smo pokušaja nekih kampanja gde su određena udruženja i pojedinci, pokušavaju da skrenu pažnju, da pribave neke minorne političke poene, ali vidimo da od toga niti ima šta niti nešto može da bude zato što ti njihovi pokušaji, te njihove tvrdnje nemaju nikakvo zakonsko utemeljenje. Dakle, ne postoji nijedan naš objekat, ne može da se otvori ako nije ispoštovana ta zakonska procedura“, kaže Borjan Popović iz kompanije Mozzart.

Psihološkinja Jelena Manojlović kaže da se zakonska regulativa donekle poštuje, ali postoje delovi grada gde se ne poštuje.

„Međutim, 200 metara je ništa. Deca se skupljaju ispred kladionice i čekaju nekog starijeg ko će da izađe, da mu daju novac da uplate tiket i obično ljudi izlaze u susret deci, jer prosto se još uvek ne smatra da je kladionica kocka i da to može da izazove ozbiljan problem kako za osobu koja kocka tako i za njegovu porodicu“, rekla je ona.

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić najavio je kontrolu nepropisno udaljenih kladionica tokom jula i avgusta, a od septembra njihovo zatvaranje. Na naše pitanja da li je inspekcija krenula da izlazi na teren, od Sekretarijata za informisanje grada Beograda nismo dobili odgovor.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare