Proces protiv Aleksića – nova trauma za žrtve i izazov za nadležne organe

Vesti 19. jan 202119:29 > 19:38 8 komentara

Poznatom nastavniku glume Miroslavu Aleksiću Viši sud u Beograd sinoć je odredio pritvor od 30 dana, a na predlog Višeg javnog tužilaštva zbog sumnje da je od 2008. do 2020. godine izvršio osam silovanja i sedam nedozvoljenih polnih radnji. Ono što sada sledi je istraga tužilaštva i eventualno podizanje optužnice, nakon čega sledi sudski proces. A s obzirom na dosadašnju praksu, sve to moglo bi da potraje i dovede do sekundarne viktimizacije žrtava, napominju sagovornici N1, koji dodaju da žrtve seksualnih delikata u Srbiji imaju malo prava, a i to malo ne koristi dovoljno, pa se žrtvama često čak ne dodeljuje ni zastupnik po službenoj dužnosti.

Šest devojaka je progovorilo, među njima i glumica Beogradskog dramskog pozorišta Iva Ilinčić. Zajedno su prijavile bivšeg učitelja glume zbog seksualnog napastvovanja, što je dovelo do njegovog pritvora.

Povezane vesti

Predstoji im iskustvo u toku kog mnogi zbog pritisaka posustanu.

Pravnica Autonomnog ženskog centra Vanja Macanović objašnjava – ovo će biti izazov za nadležne organe, naročito zbog protoka vremena.

„Ono što mi ne vidimo da oni procesuiraju to je kada nema nikakvih medicinskih dokaza, zato što se ovde radilo o maloletnim žrtvama, zato što nisu prijavile tada, zato što su jako dugo ćutale o tome, potiskivale, sve ono što nažalost prati ovaj fenomen“, kaže Macanović.

Fokus će, objašnjava Macanović biti na njihovim iskazima, koje će morati da ponove pred tužiocem, zatim veštacima, a na kraju i pred sudom.

„Sistem je usmeren ka sebi, i sa jedne strane za to treba imati razumevanja jer treba da dovede do osude, ali sa druge strane to je za žrtve jako traumatično jer ih vraća ponovo u onu traumu iz koje pokušavaju da izađu, da nastave svoj život“, ističe Macanović.

Žrtve u Srbiji imaju malo prava, a i to malo retko se primenjuje, kaže Macanović.

„One imaju pravo, ako im je dat status posebno osetljivog svedoka da im se omogući i punomoćnik, advokat po službenoj dužnosti i to imaju pravo i to žrtve na žalost u Srbiji ne dobijaju“, kaže ona.

Status posebno osetljivog svedoka veoma je bitan, napominje i psihoterapeut Biljana Slavković.

„Omogućava da žrtva ima podršku, da ne mora da se suočava direktno sa optuženim, da ne mora da odgovara direktno na unakrsno ispitivanje na glavnom ročištu“, navodi Slavković.

Slavković pojašnjava – sve to neretko zavisi od individualne senzibilnosti.

„Na primer tužioca, inspektora u policiji, pa i samog sudije ili sudskog veća. Iamo situacije gde su žrtve više zaštićene, a gde zapravo nisu. Još uvek nismo postigli konsenzus oko apsolutne obaveze da se sve žrtve zaštite“, kaže Slavković.

Koliko je podrška bitna direktor fondacije „Tijana Jurić“ objasnio je na primeru tragedije njegove ćerke.

„Nama je nedostajalo da imamo konstantno ljude koji će sa nama razgovarati, koji će biti psiholozi, koji će biti stručni, da izguramo tu celu priču. U 90% slučajeva to nedostaje – takvi ljudi nedostaju u našoj zemlji“, ističe Jurić.

Sagovornici N1 su saglasni – u toku procesa, ono čega ne sme da nedostaje je novinarska etika, jer se mnogo puta dešavalo da informacije cure, što dodatno može da ugrozi položaj žrtve.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare