Pitanja u vezi sa vakcinom – stručnjaci odgovaraju na pojedine nedoumice

Vesti 25. jan 202119:17 4 komentara

Otpor prema vakcinama nekada je proizvod teorija zavere, ali je često zasnovan i na realnim nedoumicama koje imaju građani. Osim straha da ih neće biti dovoljno, stvara se i konfuzija oko toga koja je vakcina bolja ili da li deluje i na novi soj virusa.

U ovom slučaju brzo nije isto što i kuso, poručuje, u intervjuu za N1, virusološkinja i konsultantantkinja Svetske zdravstvene organizacije.

Pročitajte i:

„Taj razvoj teče i potiče od ranijih istraživanja. I ne može se reći da je vakcina od nule razvijena za tih nepunih godinu dana, već je u tih nepunih godinu dana intenzivan zamah razvoja nadovezan na prethodna znanja“, objasnila je virusološkinja i konsultantkinja SZO prof. dr Maja Stanojević.

Prirodno stečeni imunitet traje najmanje šest meseci, objašnjava ona, a toliko ili čak duže može štititi i vakcina. Ali nema opuštanja posle prve doze.

„Da kažem nedelju do dve dana posle druge doze vakcine je otprilike period kada se može smatrati da je postignut… Najraniji period koji možemo smatrati da je postignut zadovoljavajući imunski odgovor“, dodale je Stanojević.

Oni koji su skloni alergijama dodatno uplašeni

Ovih dana su dodatno uplašeni oni skloni alergijama. Neki čak tvrde da su zbog toga naišli na odbijanje lekara.

„Lekar koji je vršio pregled pre vakcinacije me je pitao pre vakcinacije da li sam na nešto alergičan na šta sam odgovorio na penicilin od svoje 12. godine. Usledilo je i pitanje da li sam do sada primao neku od sezonskih vakcina protiv gripa, što sam odgovorio da nisam. Nakon toga, lekar mi je rekao da mu je jako žao, ali da ne mogu da primim vakcinu protiv kovida“, priča novinar TV K23, Subotica Miroslav Antelj.

„Pobogu u ovim vakcinama nema penicilina. Znači ako nema penicilina i ako taj čovek nije senzibilisan i alergičan na bilo koju komponentu od ovih vakcina, onda nema razloga da se on ne vakciniše. Što znači uz pojačanu obazrivost vakcinisati čoveka i da on ostane tamo duže 15 minuta, 30 minuta, sat vremena. Znači da bude pod nadzorom lekara i to je to, kaže mikrobiolog iz Specijalističkog veterinarskog instituta u Kraljevu Milanko Šekler.

Neželjene efekte opisali svi poizvođači

Koju vakcinu izabrati, od tri dostupne u Srbiji – rusku, američko-nemačku, kinesku. Stanojević kaže da joj ta mogućnost nije najjasnija.

„Kad se razbolite odete kod doktora, ne birate vi antibiotik nego vam to prepiše doktor“, navodi Stanojević.

Najviše dostupnih podataka, dodaje, ima za vakcinu proizvođača Fajzer-Biontek, ali moguće neželjene efekte opisali su svi proizvođači. Bol na mestu primene, moguća temperatura od dan ili dva su neke od zabeleženih reakcija.

„Ni jedna od te tri vakcine ne sadrži ono što zovemo živi virus. Znači ne može se dobiti korona primenom vakcine“, dodaje virusološkinja.

Kako deluje na novi soj koronavirusa?

Novi sojevi virusa, poput onog koji je stigao iz Velike Britanije, dodaju se na spisak nedoumica.

Profesorka Stanojević kaže – nema podataka koji ukazuju da vakcina neće delovati i na ove sojeve. Šekler je još sigurniji da vakcinacija štiti i od njih.

„Apsolutno je verovatnoća minimalna da se desi da vakcina ne štiti. Ona može da štiti malo manje ali ne da se desi da uopšte ne štiti“, kaže Šekler.

Ono što je manje poznato, kažu stručnjaci, je da li će vakcina sprečiti prenošenje virusa. Nešto ćemo saznati u hodu, pa zato nema opuštanja ni nakon vakcinacije, odnosno dok ne bude proglašen kraj epidemije.

Više vesti o kovidu-19 i posledicama pandemije u zemlji i svetu čitajte na stranici Koronavirus.

Koje je tvoje mišljenje o ovome?

Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare